U Osijeku se od 26. do 29. studenog održao V. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja po nazivom “E-nasilje – izazovi proučavanja i preveniranja nasilja u okviru novih medija”. Skup se odvijao pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade RH i ministrice socijalne politike i mladih, Milanke Opačić…
U Osijeku se od 26. do 29. studenog održao V. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja po nazivom “E-nasilje – izazovi proučavanja i preveniranja nasilja u okviru novih medija”. Skup se odvijao pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade RH i ministrice socijalne politike i mladih, Milanke Opačić i Pravobraniteljice za djecu, Ivane Milas Klarić.
Na skupu su se okupili znanstvenici i stručnjaci koji svoje djelovanje posvećuju proučavanju fenomena nasilja, posljedica koje nasilje izaziva i načinima preveniranja i tretmana istog. Kao i sva četiri dosadašnja skupa i ovaj skup je organizirao Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku i Društvo psihologa Osijek, u suorganizaciji s Hrvatskim psihološkim društvom, Hrvatskom psihološkom komorom i Agencijom za odgoj i obrazovanje.
Psihologinje Ljiljana Matošević (SS Marka Marulića, Slatina) i Jasna Per Kožnjak (Putokaz, Virovitica) su na skupu predstavile poster Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji koje njih dvije provode u Virovitičko-podravskoj županiji od 2011. godine.
Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji je intervencija koja služi zaustavljanju i sprječavanju nasilničkog ponašanja u obitelji. Uključivanjem počinitelja nasilja u strukturirani kognitivno-bihevioralni tretman nastoji se pomoći stjecanje uvida i prihvaćanje odgovornosti za vlastito nasilno ponašanje te usvajanje samokontrole ponašanja i socijalnih vještina, zajedno sa promjenom uvjerenja koja pridonose održavanju nasilnog odnosa.
Tretman se sastoji od 18 do 20 susreta, grupnih i individualnih, na kojima se kroz interakciju članova grupe i voditelja obrađuju pojedine teme i pri tome se nastoji promijeniti nasilno ponašanje počinitelja nasilja i na taj način povećati sigurnost obitelji. Voditelj ostvaruje kontakt sa žrtvom i procjenjuje sigurnost žrtve te moguće načine povećanja sigurnosti. Evaluacija ovakvog tretmana pokazuje da oko 70% počinitelja promijeni svoja ponašanja i uvjerenja te usvoji pozitivne, ravnopravne i nenasilne obrasce odnosa s članovima obitelji i drugim osobama.
Tijekom dvije godine u tretmanu je sudjelovalo 20 muških i 10 ženskih počinitelja nasilja u obitelji. Mnogo više je onih koji se nisu odazvali ili nisu prihvatili sudjelovanje u tretmanu.
Na temelju praćenja klijenata koji su bili uključeni u psihosocijalni tretman i dobivenih izjava, a odnose se na ponavljane počinjenog djela, izložile su statističke podatke koliko je onih koji su bili uključeni u tretman odustalo, koliko je ponovilo nasilje te su na taj način provjerile učinkovitost tretmana. Od 20 muških klijenata, koji su bili uključeni u tretman, 4 klijenta je odustalo, a nakon tretmana u slijedeće dvije godine 3 klijenta je ponovilo nasilno ponašanje u obitelji. Od 10 žena koje su počinile nasilje u obitelji, 3 su odustale od tretmana, a 2 su ponovile nasilje u obitelji. Rezultati na ovom malom uzorku potvrđuju prethodne analize da veliki postotak onih koji su počinili nasilje u obitelji, zatim prihvatili aktivno sudjelovanje na tretmanu, nisu više počinili nasilje te su promijenili obrasce ponašanja. (Lj. Matošević, J. Per-Kožnjak)
[g-gallery gid=”71511″ random=”0″ watermark=”0″]
