Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, prva nakon stupanja na snagu novog Zakona o regionalnom razvoju te Odluke Vlade o osnivanju novog saziva Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održana je 28. rujna u Donjem Miholjcu. Sjednicom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a raspravljalo se o institucionalnom okviru politike regionalnoga razvoja, ulaganjima u prometnu infrastrukturu, ulaganjima u turizam na području Slavonije, Baranje i Srijema te o ulaganjima u obrambenu infrastrukturu na istoku Hrvatske. S područja Virovitičko-podravske županije, sjednici su nazočili: župan Igor Andrović, saborski zastupnici Josip Đakić i Vesna Bedeković, državna tajnica Sanja Bošnjak, gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, ravnateljica VIDRA-e Emina Kovač, te Martina Jakelić, direktorica Turističke zajednice VPŽ.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno je istaknuo da je cilj Savjeta dijalog i suradnja te stvaranje kvalitetnog poslovnog i životnog okruženja na istoku Hrvatske. Podsjetio je da je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem usmjereno preko 5 i pol milijardi eura za 171 tisuću projekata. Sjednica Savjeta do sada je održana u 21 gradu i općini što potvrđuje njegovu vidljivost i djelotvornost. Sjednica se održava neposredno nakon donošenja 11. paketa mjera za zaštitu građana i gospodarstva od inflatornih pritisaka zbog sukoba na Bliskom istoku.
To potvrđuju brojni pokazatelji: gospodarstvo već 22. kvartal zaredom bilježi rast (1,7%) s daljnjim pozitivnim izgledima, stopa nezaposlenosti iznosi 3,4 %, znatno ispod prosjeka Europske unije, uz milijun i 800 tisuća osiguranika i oko 62 tisuće nezaposlenih, a od 2016. minimalna plaća porasla je 154 % (na 1.050 eura bruto), prosječna plaća 108 % (na 1.542 eura), a mirovine 117 % (na 780 eura s godišnjim dodatkom).
Predsjednik Vlade predstavio je i rezultate na istoku Hrvatske. Posebno je istaknuo rezultate politike fiskalne decentralizacije, zahvaljujući kojima su i više nego udvostručeni prihodi pet slavonskih županija te gradova i općina u njihovom sastavu (s 385 na 904 milijuna eura). Na razini Hrvatske, prihodi županija, gradova i općina rasli su za 4 milijarde eura (s 3 milijarde eura na 7 milijardi eura) u odnosu na 2017. godinu.
Naveo je da je broj nezaposlenih u Slavoniji, Baranji i Srijemu smanjen s više od 60.000 u 2016. na oko 18.500 danas, odnosno za 70 %, dok je istodobno zaposleno 37.000 ljudi više – 239 tisuća, što je 18 % više nego 2016. godine. Prosječne neto plaće u svih pet slavonskih županija više su se nego udvostručile, a blizu su prosječnoj plaći na razini Hrvatske.
S boljim poslovima i plaćama ljudi ostaju i vraćaju se: saldo migracija s inozemstvom promijenjen je s minus 9.171 osobe u 2016. na plus 1.561 osobu u 2025. godini i pozitivan je u svih pet županija. Danas se u Slavoniju iz inozemstva više ljudi doseljava nego što ih odlazi, što je jedan od najsnažnijih pokazatelja da se demografski trend istoka Hrvatske počinje mijenjati.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na ulaganja u zdravstvo na istoku Hrvatske, osobito u KBC Osijek, te na gospodarenje otpadom kao područje koje zahtijeva usku suradnju države, županija, gradova i općina.
Točke dnevnog reda predstavili su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Temu ulaganja u obrambenu infrastrukturu i o povratku Hrvatske vojske u Baranju izložio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je brojna ulaganja u kulturnu infrastrukturu i baštinu, dok je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved predstavio ulaganja u veteranske i braniteljske centre, uključujući i Veteranske centre u Osijeku i Virovitici.
Uoči sjednice dodijeljeno je 13 ugovora i odluka ukupne vrijednosti gotovo 54 milijuna eura. Dodijeljeni ugovori i odluke obuhvaćaju ulaganja u vodno gospodarstvo, zaštitu prirode i klimatske projekte, kao i projekte ulaganja u urbani razvoj u sklopu ITU mehanizma.
1. Institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja
Na području pet slavonskih županija do rujna 2026. godine, kroz više nacionalnih i europskih izvora, ugovoreno je oko 171 tisuću projekata ukupne vrijednosti 5,54 milijarde eura, od čega je isplaćeno 3,57 milijardi eura. Po županijama, ugovorena su sredstva u iznosu od 2,09 milijardi eura u Osječko-baranjskoj županiji, 1,14 milijardi eura u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 661,2 milijuna eura u Virovitičko-podravskoj županiji, 761,04 milijuna eura u Brodsko-posavskoj županiji te 499,8 milijuna eura u Požeško-slavonskoj županiji. Dodatno, projekti vrijedni 391,8 milijun eura provode se na području više županija.
Vlada, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama, nastavlja s kontinuiranom podrškom ulaganjima koja pridonose ravnomjernom regionalnom razvoju i jačanju gospodarskih i društvenih potencijala Slavonije, Baranje i Srijema. Tomu pridonosi i fiskalna decentralizacija, zahvaljujući kojoj su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2025. imale na raspolaganju 4 milijarde eura više nego u 2017.
Novim Zakonom o regionalnom razvoju ojačani su strateško planiranje i institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja. Na temelju Zakona, s ciljem usklađivanja višerazinskog upravljanja razvojem, uspostavljena su vijeća za regionalni, urbani i lokalni razvoj.
Osim toga, Odlukom Vlade od 17. rujna 2026., s ciljem koordinacije regionalnih politika i aktivnog doprinosa svih teritorijalnih jedinica unaprjeđenju politike regionalnoga razvoja, osnovani su savjeti za Slavoniju, Baranju i Srijem, Sjever, Središnju Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku.
Nastavno na donesenu Odluku, kao dio strateškog okvira politike regionalnoga razvoja, u pripremi je donošenje Pravilnika o osnovama za sklapanje razvojnih sporazuma, kojima će biti usuglašeni prioriteti razvoja nacionalne i regionalne razine te utvrđeni ključni razvojni projekti za naredno razdoblje.
Osim toga, na temelju Zakona pokrenuta je izrada Nacionalnog plana regionalnoga razvoja, kojim će biti definirani prioriteti, ciljevi, mjere i pokazatelji uspješnosti politike regionalnoga razvoja usmjerene na jačanje teritorijalne kohezije, ulaganja u slabije razvijena područja, povećanje konkurentnosti regija i postizanje ravnomjernijeg razvoja svih dijelova Hrvatske u skladu s njihovim razvojnim posebnostima i potencijalima.
2. Informacije o ulaganjima u prometnu infrastrukturu
Prometna infrastruktura jedan je od ključnih preduvjeta razvoja Slavonije, Baranje i Srijema. Zato posljednjih godina snažno ulažemo u sve oblike prometa – u ceste, željeznicu, luke i plovne putove – kako bismo ovaj prostor bolje povezali s ostatkom Hrvatske i europskim prometnim koridorima.
Na području Slavonije, Baranje i Srijema od 2016. godine u cestovnu infrastrukturu uloženo je više od 460 milijuna eura nacionalnih i europskih sredstava, a paralelno se pripremaju i realiziraju projekti koji trebaju stvoriti novu prometnu mrežu istok-zapad i sjever-jug.
Jedan od najvažnijih već realiziranih projekata jest dovršetak hrvatskog dijela Koridora Vc, odnosno autoceste A5, koji je 2025. godine završen u punom profilu.
Time je Hrvatska završila svoj dio koridora u ukupnoj duljini od 88,6 kilometara, uz više od 815 milijuna eura ulaganja u izgradnju A5, čime su Slavonija i Baranja dobile izravnu poveznicu s Mađarskom i europskom prometnom mrežom.
Uz dovršetak Koridora Vc, nastavljamo ulaganja u ostale ključne cestovne pravce na području Slavonije, Baranje i Srijema. U fokusu su brze ceste i obilaznice koje povezuju zapadni, središnji i istočni dio Slavonije, od Požege i Nove Gradiške, preko Slavonskog Broda i Našica, do Osijeka, Vinkovaca i Vukovara, kao i brza cesta DC12 Vrbovec – Bjelovar – Virovitica – GŠ Terezino Polje (Mađarska).
U narednom desetogodišnjem razdoblju planira se uložiti gotovo 6 milijardi eura u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture. U realizaciji su projekti vrijedni oko 1,5 milijardi eura, a radovi se istodobno odvijaju na više stotina kilometara pruga diljem Hrvatske.
Posebno treba istaknuti projekt Dugo Selo – Novska, vrijedan oko 900 milijuna eura, koji obuhvaća 84 kilometra pruge i predstavlja jedno od najvećih ulaganja u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj. Riječ je o važnom zahvatu na pravcu prema Slavoniji kojim se uklanja jedno od ključnih uskih grla na tom dijelu željezničke mreže.
Cilj je stvoriti modernu željezničku mrežu koja će Slavoniju, Baranju i Srijem bolje povezati međusobno, ali i s ostatkom Hrvatske i europskim prometnim koridorima.
Za razvoj infrastrukture unutarnjih plovnih putova, uređenje kritičnih dionica, povećanje sigurnosti plovidbe na rijekama i postizanje strateških prometnih ciljeva Republike Hrvatske od 2016. godine osigurano je više od 145 milijuna eura. Od toga je samo u županijama Slavonije, Baranje i Srijema uloženo 128,8 milijuna eura.
Navedenim ulaganjima dodatno se jača konkurentnost hrvatske unutarnje plovidbe u podunavskom prostoru.
Nastavit će se ulaganja u cestovnu, željezničku i riječnu infrastrukturu s ciljem uklanjanja preostalih prometnih uskih grla, povećanja sigurnosti i skraćivanja vremena putovanja te snažnijeg povezivanja Slavonije, Baranje i Srijema s nacionalnim i europskim prometnim koridorima.
3. Ulaganja u turizam kao pokretač gospodarskog i društvenog razvoja Slavonije, Baranje i Srijema
Ukupna vrijednost ulaganja u turizam na području pet slavonskih županija premašuje 78,5 milijuna eura. Od toga se 36,3 milijuna eura odnosi na deset projekata sufinanciranih u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Pozitivni pomaci osobito su vidljivi u turističkom prometu. U odnosu na 2016. godinu, na području pet slavonskih županija broj turističkih dolazaka povećan je za 73 %, a broj noćenja za 77 %.
Još je snažnija promjena vidljiva u razvoju smještajne ponude. Godine 2016. na području pet slavonskih županija bilo je 539 smještajnih objekata, nešto više od 3.800 smještajnih jedinica i 8.678 kreveta.
U 2025. godini broj smještajnih objekata bio je veći za čak 261 %, broj smještajnih jedinica za 77 %, a broj kreveta za 85 % u odnosu na 2016. godinu.
Vrijednost fiskaliziranih računa na području pet slavonskih županija povećana je sa 165,3 milijuna eura u 2018. godini na 391,1 milijun eura u 2025. godini. To je rast od 137 %, odnosno više od 225 milijuna eura veća vrijednost fiskaliziranih računa nego 2018. godine.
Iza svih ovih ulaganja i pokazatelja stoje konkretne prilike za građane – nova radna mjesta i sigurnija egzistencija za hrvatske obitelji, nove gospodarske prilike za lokalne obrtnike i poduzetnike, veće tržište za naše poljoprivrednike te novi prostor za ulaganja i razvoj poslovanja.
Nastavit će se ulaganja u razvoj kvalitetne i cjelogodišnje turističke ponude, javne turističke infrastrukture i privatnih investicija, s ciljem daljnjeg povećanja turističke potrošnje, jačanja konkurentnosti destinacija te povećanja gospodarskih učinaka turizma na području Slavonije, Baranje i Srijema. Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u Požeško-slavonskoj županiji. (vlada.gov.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)
