Opća bolnica Virovitica

Adresa: Ljudevita Gaja 21, Virovitica

Telefon: 033 747 444

Fax: 033 725 323

E-mail: ravnateljstvo@bolnica-virovitica.hr

Web: www.bolnica-virovitica.hr

Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije

Adresa: Ljudevita Gaja 21, Virovitica

Telefon: 033 722 160

Fax: 033 721 198

E-mail: dz-virovitica.uprava@vt.t-com.hr

Web: www.dom-zdravlja-vpz.hr

Zavod za hitnu medicinu Virovitičko-podravske županije

Adresa: Ljudevita Gaja 21, Virovitica

Telefon: 033 722 710

Fax: 033 725 944

E-mail: uprava@zhmvpz.hr

Web: www.zhmvpz.hr

Zavod za javno zdravstvo „Sv. Rok“ Virovitičko-podravske županije

Adresa: Ljudevita Gaja 21, Virovitica

Telefon: 033 727 031

Fax: 033 781 401

E-mail: zzjzvpz-uprava@zzjzvpz.hr

Web: www.zzjzvpz.hr

Palijativna skrb je sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne njege i potpore bolesnicima s neizlječivim bolestima. Cilj joj je podići kvalitetu života takovih bolesnika, ali i pružiti podršku i pomoć članovima obitelji i njegovateljima za vrijeme trajanja palijativne potrebe, kao i poslije nje.

Palijativnu skrb pruža multidisciplinarni tim u sastavu: liječnik (specijalist), medicinska sestra (prvostupnica sestrinstva), psiholog, socijalni radnik, duhovnik, volonteri, ljekarnik, fizioterapeut, te ostali dionici.

Palijativna medicina, unutar palijativne skrbi, nastoji smanjiti i ublažiti neugodne simptome koji su sastavni dio gotovo svih dijagnoza bolesti koje vode palijativnoj potrebi (bol, kašalj, mučninu…)

Koordinacijski centar za palijativnu skrb

Adresa: Gajeva 21, 33 000 Virovitica

Koordinator: Maja Antoljak, mag.med.techn.
Kontakt: 099 609 8006
E-mail: palijativnaskrb@dom-zdravlja-vpz.hr

Web: www.dom-zdravlja-vpz.hr/sve-djelatnosti/#palijativna-skrb

Mobilni palijativni tim: Mihaela Tomac, bacc.med.techn.

Poslovi mrtvozorenja obavljaju se sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnika o načinu pregleda umrlih te utvrđivanju vremena i uzroka smrti.

Pregled osobe umrle izvan zdravstvene ustanove mrtvozornik obavlja u pravilu na mjestu smrti, najkasnije u roku od 12 sati nakon primitka obavijesti o činjenici smrti.

Mrtvozornik svoje ovlaštenje dokazuje iskaznicom koju na propisanom obrascu izdaje Županija.

• Raspored mrtvozornika na području Virovitičko-podravske županije (ožujak 2026.)

Radno vrijeme mrtvozornika je od 6:00 do 22:00 sata.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti određeno je da se u cilju ostvarivanja prava, obveza, zadaća i ciljeva na području zdravstvene zaštite na svom području jedinica područne (regionalne) samouprave osniva Savjet za zdravlje.

Zadaće Savjeta za zdravlje Virovitičko-podravske županije:

• davati mišljenje na prijedlog plana zdravstvene zaštite za područje Virovitičko-podravske županije
• predlagati mjere za ostvarivanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite u Virovitičko-podravskoj županiji
• sudjelovati u planiranju i evaluaciji zdravstvene zaštite na području Virovitičko-podravske županije
• usmjeravati zdravstvenu politiku
• planirati zdravstvenu zaštitu u cilju osiguravanja uvjeta za zaštitu, očuvanje i poboljšanje zdravlja stanovnika Virovitičko-podravske županije

Prijedlozi i preporuke Savjeta za zdravlje Virovitičko-podravske županije koriste se za kreiranje strateških dokumenata županijske zdravstvene politike i ostvarivanja prava, obveza, zadaća i ciljeva na području zdravstvene zaštite.

Ako korisnici zdravstvene zaštite, imaju prijedlog ili mišljenje o tome kako poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite, mogu se obratiti Savjetu za zdravlje putem Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Virovitičko-podravske županije.

Članovi savjeta za zdravlje Virovitičko-podravske županije su:

1. prim.mr.sc.Miroslav Venus dr.med.specijalist epidemiolog, predsjednik
2. Lahorka Weis, dipl.oec., potpredsjednica
3. Dinko Blažević dipl.oec., član
4. Ivica Fotez, dr.med.spec. fiziikalne medicine i rehabilitacije, član
5. Melita Sirovica, dipl.oec., član
6. Renata Gutt-Nuk, dr.med.sprecijalist interne medicine-subspecijalist hematolog, član
7. Tonček Moslavac, dipl.iur., član

Zakonom o zaštiti prava pacijenata („Narodne novine“ broj 169/04 i 37/08 – u daljnjem tekstu: Zakon)  propisuje se da se u cilju ostvarivanja i promicanja prava pacijenata u svakoj županiji osniva Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata koje djeluje pri upravnom tijelu Županije nadležnom za poslove zdravstva.

Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

• prati primjenu propisa na području Županije koji se odnose na zaštitu prava i interesa pacijenata,
• prati povrede pojedinačnih prava pacijenata na području Županije,
• predlaže poduzimanje mjera za zaštitu i promicanje prava pacijenata na području Županije,
• bez odgađanja obavještava Povjerenstvo za zaštitu i promicanje prava pacijenata ministarstva nadležnog za zdravstvo o slučajevima težih povreda prava pacijenata koji mogu ugroziti život ili zdravlje pacijenata,
• podnosi Županijskoj skupštini i ministarstvu nadležnom za zdravstvo godišnje izvješće o svom radu.

U obavljanju poslova iz svog djelokruga Povjerenstvo je ovlašteno upozoravati, predlagati i davati preporuke. Ovlašteno je nadležnim tijelima državne uprave, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama predlagati poduzimanje mjera za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese pacijenata i zahtijevati izvješća o poduzetim mjerama.

Svaki pacijent koji nije zadovoljan načinom pružanja zdravstvenih usluga u ustanovama Županije može se obratiti Povjerenstvu koje će poduzeti potrebne mjere u okviru svojih ovlaštenja.

Sukladno članku 35. Zakona o zaštiti prava pacijenata, pacijent koji smatra da mu je povrijeđeno pravo utvrđeno ovim Zakonom ima pravo usmeno ili pisanim putem sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti izjaviti pritužbu ravnatelju zdravstvene ustanove, upravi ili osobi ovlaštenoj za vođenje poslova trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnom zdravstvenom radniku. Ako ravnatelj zdravstvene ustanove, uprava ili osoba ovlaštena za vođenje poslova trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatni zdravstveni radnik ne obavijesti pacijenta u roku od osam dana od dana izjavljene pritužbe o mjerama poduzetim povodom pritužbe ili ako nije zadovoljan poduzetim mjerama pacijent ima pravo podnijeti pritužbu Povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata Županije u pisanom obliku.

Javnim pozivom za imenovanje Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Virovitičko-podravske županije od 09. prosinca 2024. godine nije se prijavio broj kandidata potreban za osnivanje Povjerenstva te Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Virovitičko-podravske županije ne postoji.

POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE ISPUNJAVANJA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA

Postupak za utvrđivanje ispunjavanja mjerila za pružanje socijalnih usluga je uređen Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine br. 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23, 61/25 u daljnjem tekstu Zakon o socijalnoj skrbi), a pokreće se na zahtjev osobe ovlaštene za zastupanje ustanove, udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe odnosno na zahtjev fizičke osobe koja kao obrtnik ima namjeru pružati socijalne usluge. 

Jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb utvrđuje ispunjavanje mjerila za pružanje socijalnih usluga za domove socijalne skrbi, centre za pomoć u kući, udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe te fizičke osobe koja djelatnost socijalne skrbi obavlja kao obrtnik.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike utvrđuje ispunjavanje mjerila za pružanje socijalnih usluga za Hrvatski zavod za socijalni rad i Obiteljski centar.

Za pružanje socijalnih usluga pravne i fizičke osobe moraju ispunjavati mjerila prostora, opreme, stručnih i drugih radnika, sadržaj, opseg i način pružanja usluga propisanih Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (Narodne novine br. 110/22, 58/24, u daljnjem tekstu Pravilnik), a zahtjevu za utvrđivanje ispunjavanja mjerila za pružanje socijalnih usluga je potrebno priložiti dokaze o ispunjavanju propisanih mjerila.

Zahtjev i sva potrebna dokumentacija podnosi se neposredno ili šalje preporučeno poštom na adresu: Virovitičko-podravska županija Upravni odjel za zdravstvo, branitelje i socijalnu skrb, Trg Ljudevita Patačića 1, 33 000 Virovitica.

Po zaprimanju zahtjeva sa potpunom i urednom dokumentacijom imenuje se Povjerenstvo za utvrđivanje mjerila za pružanje socijalnih usluga, koje sastavlja zapisnik s nalazom i mišljenjem, a o ispunjavanju mjerila rješenjem odlučuje  jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb. Protiv tog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga vrijedi dokle god pružatelj usluge ispunjava potrebna mjerila za pružanje socijalnih usluga.

Pravne osobe i fizičke osobe koje pružaju socijalne usluge mogu početi pružati socijalne usluge po izvršnosti rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga.

U roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb upisuje pružatelja usluge u registar pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.

Pružatelj socijalne usluge smještaja kojem je zabranjen rad ne smije nastaviti s pružanjem usluge smještaja niti podnijeti novi zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti mjerila za pružanje socijalne usluge smještaja najmanje tri godine od dana pravomoćnosti rješenja o zabrani rada.

Kontrola

Jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb dužan je za pružatelje socijalnih usluga kojima je donio rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga najmanje jednom godišnje obavljati kontrolu ispunjavanja mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđenih rješenjem, a o utvrđenim nepravilnostima obavještava Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

Djelatnost socijalne skrbi obavljaju ustanove socijalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe, fizičke osobe kao obrtnik  te udomiteljske obitelji. 

Zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi te postupanje poslodavaca vezano uz pribavljanje dokaza i utvrđivanje  postojanja zapreka za rad u djelatnosti socijalne skrbi su propisani čl. 261. Zakona o socijalnoj skrbi. 

Socijalne usluge su: prva socijalna usluga i usluga sveobuhvatne procjene i planiranja koje pružaju stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad te socijalne usluge koje mogu pružati i ostali pružatelji: savjetovanje, stručna procjena, psihosocijalno savjetovanje, socijalno mentorstvo, obiteljska medijacije, psihosocijalni tretman osoba u riziku od nasilničkog ponašanja, psihosocijalna podrška, rana razvojna podrška, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj. 

USTANOVE SOCIJALNE SKRBI

Ustanove socijalne skrbi su Hrvatski zavod za socijalni rad, Obiteljski centar, dom socijalne skrbi i centar za  pomoć u kući. 

Republika Hrvatska je osnivač Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra, a može biti i osnivač doma socijalne skrbi, dok jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te vjerske zajednice, trgovačka društva, udruge i druge domaće i strane pravne ili fizičke osobe mogu osnovati dom socijalne skrbi i centar za pomoć u kući pod uvjetima i na način propisan Zakonom o socijalnoj skrbi i zakonom kojim se uređuju ustanove.

Dom socijalne skrbi je javna ustanova koja se osniva za pružanje socijalnih usluga kao što su: savjetovanje, stručna procjena, psihosocijalno savjetovanje, socijalno mentorstvo, psihosocijalna podrška, rana razvojna podrška, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj. 

Dom socijalne skrbi se može osnovati kao: centar za odgoj i obrazovanje, centar za rehabilitaciju, centar  za pružanje usluga u zajednici, dom za odrasle osobe i dom za starije osobe.

Osnivači doma socijalne skrbi, osim Republike Hrvatske, dužni su od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zatražiti ocjenu usklađenosti akta o osnivanju ustanove sa Zakonom o socijalnoj skrbi i zakonom kojim se uređuju ustanove. Ministarstvo je dužno donijeti rješenje o usklađenosti i dostaviti ga osnivaču najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, a ako rješenje ne donese u propisanom roku, smatra se da je u akt usklađen sa zakonima.

Domom socijalne skrbi upravlja upravno vijeće, a dom ima stručno vijeće koje čine svi stručni radnici. Upravno vijeće sklapa s ravnateljem ugovor o radu u punom radnom vremenu na vrijeme od četiri godine, a za ravnatelja doma socijalne skrbi može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete iz čl. 205. Zakona o socijalnoj skrbi.

Privremeni ravnatelj doma socijalne skrbi dužan je najkasnije dva mjeseca prije planiranog početka rada doma podnijeti zahtjev za utvrđivanje ispunjavanja mjerila za pružanje socijalnih usluga u domu socijalne skrbi. 

Centar za pomoć u kući je ustanova socijalne skrbi koja se osniva za pružanje svih ili pojedinih usluga pomoći u kući (organiziranje prehrane, obavljanje kućnih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba).  Centrom za pomoć u kući upravlja i vodi ga ravnatelj, koji donosi statut centra, uz suglasnost osnivača. 

UDRUGE, VJERSKE ZAJEDNICE, DRUGE PRAVNE OSOBE I OBRTNICI KOJI PRUŽAJU SOCIJALNE USLUGE

Udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik koji je upisan u sudski registar ili kod drugog nadležnog tijela u skladu s posebnim propisom kojim je uređene njegov pravni status, a pruža i socijalne usluge, dužan ih je pružati u zasebnoj organizacijskoj jedinici na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi.

Organizacijska jedinica u kojoj se pružaju socijalne usluge mora imati voditelja koji je odgovoran za stručni rad. Voditelj mora ispunjavati uvjete propisane za stručnog radnika u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi i posebnim propisom kojim se uređuju mjerila za pružanje socijalnih usluga odnosno Pravilnikom.

Udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik  mogu pružati socijalne usluge kao što su: savjetovanje, stručna procjena, psihosocijalno savjetovanje, socijalno mentorstvo, obiteljska medijacije, psihosocijalni tretman osoba u riziku od nasilničkog ponašanja, psihosocijalna podrška, rana razvojna podrška, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj. 

NADZOR

Unutarnji nadzor nad zakonitošću rada, stručnim radom i kvalitetom pružanja socijalnih usluga provodi ustanova socijalne skrbi. Udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe provode unutarnji nadzor nad radom svojih ustrojstvenih jedinica i radnika koji pružaju socijalne usluge.

Ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi za najviše 20 korisnika nisu dužne provoditi unutarnji nadzor.

Inspekcijski nadzor provodi se nad primjenom i izvršavanjem zakona, drugih propisa te općih i pojedinačnih akata pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, a provode ga inspektori Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

PRESTANAK PRUŽANJA SOCIJALNIH USLUGA

Prestanak pružanja socijalnih usluga reguliran je čl. 237. Zakona o socijalnoj skrbi, kojim su propisani i slučajevi u kojima jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb donosi rješenje o prestanku pružanja socijalnih usluga te briše pružatelja usluga iz registra pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.

Popis pružatelja socijalne usluge smještaja na području VPŽ

Popis pružatelja socijalne usluge  – Osobna asistencija

Popis pružatelja socijalne usluge – Boravak

Popis pružatelja socijalne usluge – Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja

Popis pružatelja socijalne usluge – Pomoć u kući

Popis pružatelja socijalne usluge – Psihosocijalna podrška

Popis pružatelja socijalne usluge – Rana razvojna podrška

Popis pružatelja socijalne usluge – Savjetovanje

Popis pružatelja socijalne usluge – Stručna procjena

Zakonom o socijalnoj skrbi određeno je da se u cilju planiranja i razvoja mreže socijalnih usluga i ostvarivanja prava, obveza, mjera i ciljeva socijalne skrbi na svom području, jedinica područne (regionalne) samouprave osniva Savjet za socijalnu skrb.

Zadaće Savjeta za socijalnu skrb Virovitičko-podravske županije su:

• predlagati donošenje socijalnog plana za područje Virovitičko-podravske županije
• planirati razvoj mreže socijalnih usluga
• pratiti ostvarivanja prava iz socijalne skrbi na području Virovitičko-podravske županije
• utvrđivati stanje kapaciteta za pružanje usluga socijalne skrbi
• pratiti dostupnosti mreže socijalnih usluga
• utvrđivati potrebe za institucionalnom skrbi
• utvrđivati potrebe za izvanistitucionalnim oblicima skrbi
• davati inicijative za izmjenu mreže ustanova socijalne skrbi
• predlagati mjere za socijalnu zaštitu skupina u većem riziku od socijalne isključenosti
• predlagati mjere u cilju osiguravanja zdravog okoliša
• obavljati i druge zadaće na području socijalne skrbi u svrhu ostvarivanja strateških razvojnih ciljeva Županije sukladno važećim propisima

Ako korisnici socijalnih usluga, imaju prijedlog ili mišljenje o tome kako poboljšati kvalitetu i dostupnost socijalnih usluga, mogu se obratiti Savjetu za socijalnu skrb putem Upravnog odjela za zdravstvo, branitelje i socijalnu skrb.

Članovi Savjeta za socijalnu skrb Virovitičko-podravske županije su:

1. Melita Sirovica, predstavnica Virovitičko-podravske županije,
2. Martina Bunić, predstavnica Virovitičko-podravske županije,
3. Alen Bjelica, predstavnik jedinica lokalne samouprave,
4. Sanja Valent, predstavnica jedinica lokalne samouprave,
5. Marija Bajan Prokl, predstavnica Zavoda za socijalni rad Virovitica,
6. Ivona Balić, predstavnica Zavoda za socijalni rad Slatina,
7. Miodrag Beneš, predstavnik Zavoda za javno zdravstvo Sv. Roko Virovitičko-podravske županije,
8. Zlata Rončević, predstavnica Doma za odrasle osobe Borova,
9. Danijela Suhanek, predstavnica Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije,
10. Hrvoje Belobrk, predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,
11. Nikola Slavić, predstavnik Hrvatskog crvenog križa,
12. Sandra Matošina Borbaš, predstavnica Obiteljskog centra,
13. Dijana Zelenka, predstavnica Udruge osoba s invaliditetom Slatina,
14. Đurđa Šimatović, predstavnica Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Jaglac Orahovica i
15. Valentina Počić, predstavnica Doma Marija

Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti mjerila za pružanje usluge osobne asistencije.

Zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti mjerila za pružanje socijalnih usluga.

Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog:

• rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
• zatočeništva u neprijateljskom zatvoru, logoru ili drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili
• bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

U postupku priznavanja statusa HRVI proći ćete vještačenje pred nadležnim liječničkim vijećem.

Članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju prava predviđena za članove uže i šire obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ako im se u upravnom postupku prizna status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

Smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je:

• poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
• ubijen prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu
• umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997.
• umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske čiji su članovi obitelji podnijeli zahtjev za ostvarivanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.)
• izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili
• umro kao hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili je umro od bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma zbog rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe po toj osnovi do stupanja na snagu ovoga Zakona (14. 12. 2017.)

Iznimno, status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata mogu ostvariti članovi uže i šire obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon isteka roka navedenog pod točkom d), uz uvjet da su pojedini članovi obitelji tog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata po toj istoj osnovi već ostvarili status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

Status člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata možete ostvariti ako je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata nestao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji imaju pravo na novčanu naknadu.

Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: naknada za nezaposlene), ako ispunjavate uvjete propisane Zakonom, možete ostvariti ako ste:

1. korisnici obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade obiteljske invalidnine
2. djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nakon što im prestane pravo na obiteljsku invalidninu odnosno novčanu naknadu obiteljske invalidnine
3. korisnici osobne invalidnine
4. bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
5. bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. Zakona koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovao najmanje 100 dana
6. roditelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata koji u trenutku smrti nije imao bračnog ili izvanbračnog druga
7. roditelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. Zakona koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovao najmanje sto dana koji u trenutku smrti nije imao bračnog ili izvanbračnog druga i
8. hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje sto dana i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Uvjeti

Ako ulazite u jednu od prethodno navedenih kategorija da biste ostvarili naknadu za nezaposlene, morate ispuniti sljedeće uvjete:

1. niste zaposleni
2. nemate registrirano trgovačko društvo ili obrt
3. niste korisnici mirovine veće od 33% od utvrđene proračunske osnovice
4. Vi i članovi kućanstva nisu korisnici zajamčene minimalne naknade
5. niste korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom odnosno zbog nezaposlenosti
6. Vi i članovi kućanstva niste vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ili motornih plovila dužine više od šest metara
7. Vi i članovi kućanstva niste vlasnici ili suvlasnici ili korisnici ili sukorisnici nekretnina koje ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba
8. Vi i članovi kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nemate ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice
9. niste temeljem rješenja nadležnog tijela smješteni u zdravstvenu ustanovu
10. niste na teret državnog proračuna Republike Hrvatske korisnici usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama propisa o socijalnoj skrbi ili drugih posebnih propisa, osim ako ste beskućnik koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu i
11. niste na izdržavanju kazne zatvora, osim ako ste prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje ste uzdržavali, a iste osobe obvezni ste uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora.

Visina naknade za nezaposlene

Ako vi i članovi kućanstva ispunjavate sve uvjete i nemate nikakvih prihoda, iznos naknade je 1.097,58 kn. Ako ste hrvatski branitelj ili HRVI, na taj iznos dodaje se 0,3326 kn po danu sudjelovanja u borbenom sektoru.

Izjava o sastavu kućanstva

Naknada za nezaposlene – izjava o imovini i dohotku

Naknada za nezaposlene – obrazac

Djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, korisnika naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji ili zajamčene minimalne naknade imaju pravo na besplatni topli obrok za vrijeme redovitog školovanja u osnovnim školama, uz uvjet da to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima.

Imate pravo na besplatne obvezne udžbenike za potrebe redovitog školovanja u osnovnim i srednjim školama te redovitog ili izvanrednog školovanja na visokim učilištima. Obvezni udžbenici su udžbenici s Konačne liste odabranih udžbenika koju objavljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Uvjeti

Uvjeti i postupak ostvarivanja prava propisani su Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji (NN 80/18), a temeljem članka 125. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19).

Pravo na besplatne obvezne udžbenike ostvarujete ako ste:

1. 1. dijete smrtno stradaloga ili dijete nestalog hrvatskog branitelja
   2. hrvatski ratni vojni invalid (HRVI)
   3. hrvatski branitelj
   4. dijete HRVI-a
   5. dijete hrvatskog branitelja koji je u obrani suvereniteta RH sudjelovao najmanje 100 dana u borbenom sektoru.

Pravo na besplatne obvezne udžbenike ostvarujete ako to pravo ne ostvarujete po drugim propisima i ako su redoviti prihodi po članu vašeg kućanstva manji od 1.995,60 kuna, odnosno manji od iznosa cenzusa (60 posto proračunske osnovice).

Visina prihoda nije bitna ako ste:

• dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja (neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja)
• dijete nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja (neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja)
• dijete umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja i
• ako zahtjev za ostvarivanje prava podnesete u propisanom roku uz ispunjavanje ostalih propisanih uvjeta

Visina novčane naknade

Pravo ostvarujete u obliku novčane naknade.

Visine novčanih naknada su različite:

• za redovite učenike osnovnih i srednjih škola naknada odgovara iznosu s originalnog računa za kupljene obvezne udžbenike (iz priloženog računa uzimaju se samo iznosi koji se odnose na cijene obveznih udžbenika s Konačne liste za razred i odjeljenje škole u koju je učenik upisan)
• ako ne priložite račun za kupljene obvezne udžbenike, novčana naknada iznosi 70 posto maksimalne cijene kompleta obveznih udžbenika prema Konačnoj listi
• visina naknade za studente je u iznosu maksimalne cijene kompleta obveznih udžbenika jedinstvene za sve razrede svih srednjih škola, uvećane za 20 posto

Podnošenje zahtjeva

Zahtjev za priznavanje prava na besplatne obvezne udžbenike za učenike osnovnih i srednjih škola podnosi se od 1. srpnja do 1. studenoga tekuće školske godine.

Zahtjev za priznavanje prava na besplatne obvezne udžbenike za studente podnosi se od 1. siječnja do 30. travnja tekuće akademske godine.

Zahtjev za priznavanje prava na besplatne udžbenike

U određenim slučajevima kad niste u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe, imate pravo na jednokratnu novčanu pomoć u najvišem iznosu od 3.326 kuna.

Kao član obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalid ili hrvatski branitelj imate pravo na jednokratnu novčanu pomoć u slučajevima kada niste u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe zbog:

• teške bolesti ili ozljede vas ili člana vaše uže obitelji s kojima živite u zajedničkom kućanstvu
• elementarne nepogode (požar, poplava, potres i slično) u vašem kućanstvu
• smrti člana uže obitelji s kojim živite u zajedničkom kućanstvu
• kada novčani prihodi u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, mjesečno po članu zajedničkog kućanstva iznose manje od 831,50 kune.

Visina jednokratne novčane pomoći ovisi o slučaju na temelju kojeg se podnosi zahtjev, o visini prihoda te o broju članova kućanstva.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć možete ostvariti jednom godišnje (osim ako se novi zahtjev ne odnosi na smrt člana obitelji) i u najvišem iznosu od jedne proračunske osnovice (3.326 kuna).

Preduvjeti za dobivanje pomoći

Da biste ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć, moraju biti zadovoljeni sljedeći preduvjeti:

• da članovi vašeg kućanstva i vi ne ostvarujete ukupno redovne novčane prihode u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva u tekućoj godini, mjesečno po članu kućanstva veće od 25 posto od utvrđene proračunske osnovice (831,50 kuna)
• da članovi vašeg kućanstva i vi niste vlasnici ili korisnici registriranih ili neregistriranih i odjavljenih osobnih automobila mlađih od 10 godina, a ostalih registriranih ili neregistriranih i odjavljenih motornih vozila i strojeva mlađih od 20 godina (osim u slučaju teške akutne, kronične ili maligne bolesti ili 100 posto tjelesne invalidnosti
• da članovi vašeg kućanstva i vi niste vlasnici ili suvlasnici, korisnici ili sukorisnici nekretnina koje vam ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba
• da ste u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru
• da vi i članovi vašeg kućanstva niste korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu i naknadu za nezaposlene

Potrebna dokumentacija

Dokaze o kojima se vodi službena evidencija kod javnopravnih tijela ili suda prikuplja po službenoj dužnosti službena osoba koja rješava predmet.

Popis potrebnih dokumenata ovisi o pojedinom slučaju i razlogu obraćanja (loše ekonomsko–socijalno stanje, smrtni slučaj, elementarna nepogoda, teža bolest ili ozljeda), a upute što priložiti uz zahtjev dobit ćete od službenika pri predavanju popunjenog obrasca zahtjeva.

Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji

Jednokratna novačna pomoć- zahtjev nemogućnost podrmirenja životinih potreba

Jednokratna novačna pomoć-Izjava o sastavu kućanstva

Jednokratna novčana pomoć – zahtjev nakon ekshumacije ili proglašenja nestalog umrlim

Jednokratna novčana pomoć-izjava o imovini i dohotku

Pravo na ukop i vojne počasti imaju:

• smrtno stradali hrvatski branitelji iz Domovinskog rata iz članka 6. stavka 1. točke a) i b) Zakona nakon ekshumacije i identifikacije
• umrli hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
• umrli hrvatski branitelji iz Domovinskog rata.

Poginuli hrvatski branitelji nakon ekshumacije i identifikacije

Ministarstvo hrvatskih branitelja snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka uz odavanje vojne počasti ako obitelj pravodobno obavijesti nadležno prvostupanjsko tijelo o ukopu, odnosno ovaj Upravni odjel koji će po zaprimanju zahtjeva izdati narudžbenice za pokriće troškova u Pravilnikom propisanom iznosu.

Troškovi prijevoza i ukopa

Troškovi prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 6. stavka 1. točke a) i točke b) Zakona su:

1. pogrebna oprema i/ili oprema za kremiranje: drveni lijes, nadgrobni znak (križ ili drugo), tekstilna garnitura, limeni uložak, plastična vreća sa zatvaračem, mali znak za lijes (križ ili drugo), slova i brojevi za lijes, pločica s tekstom i pokrov
2. troškovi ukopa i/ili kremiranja i/ili ispraćaja: usluge korištenja mrtvačnice, rashladne komore, kremiranja, razglasa, zvona, iskopa grobne jame, odvoza zemlje, skidanje i vraćanje pokrovne ploče, manipulacije posmrtnim ostacima, korištenje kolica, fugiranje grobnog otvora i sl.
3. glazba za pratnju pogrebne povorke i kod odavanja vojne počasti: sviranje ili pjevanje državne himne i izvođenje propisane skladbe nakon spuštanja pokojnika u grobno mjesto, odnosno kod ispraćaja u krematoriju, predviđeno propisom iz članka 15. Pravilnika
4. vijenac od svježeg cvijeća s grbom Republike Hrvatske (do 600,00 kuna s PDV-om)
5. tiskanje osmrtnica (do 30 komada, sa ili bez fotografije)
6. objavljivanje obavijesti o ukopu u jednom hrvatskom dnevnom listu (do 420,00 kuna s PDV-om)
7. prijevoz pokojnika od mjesta identifikacije do mjesta ukopa
8. zastava Republike Hrvatske za pokrivanje lijesa uz odavanje vojne počasti i
9. grobno mjesto s betoniranim okvirom sukladno članku 7. Pravilnika.

Troškovi prijevoza i ukopa umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog HRVI iz Domovinskog rata su:

1. pogrebna oprema i/ili oprema za kremiranje: drveni lijes, osnovna urna, nadgrobni znak (križ ili drugo), tekstilna garnitura, limeni uložak, plastična vreća sa zatvaračem, mali znak za lijes (križ ili drugo), slova i brojevi za lijes, pločica s tekstom i pokrov (do 1.800,00 kuna s PDV-om)
2. troškovi ukopa i/ili troškovi kremiranja i/ili ispraćaja: usluge korištenja mrtvačnice, rashladne komore, razglasa, krematorija, zvona, iskopa grobne jame, odvoza zemlje, skidanja pokrovne ploče, vraćanja pokrovne ploče, manipulacije posmrtnim ostacima, korištenja kolica, fugiranja grobnog otvora, polaganja urne i slično (do 1.500,00 kuna s PDV-om)
3. izvođenje propisane skladbe kod odavanja vojne počasti nakon spuštanja pokojnika u grobno mjesto, odnosno kod ispraćaja (u neto iznosu od 400,00 kuna)
4. vijenac od svježeg cvijeća s grbom Republike Hrvatske (do 600,00 kuna s PDV-om)
5. prijevoz pokojnika od mjesta smrti do mjesta ukopa unutar Republike Hrvatske (do 5 kn/km s PDV-om),
6. prijevoz pokojnika izvan Republike Hrvatske (do 5 kn/km, a najviše do 4.000,00 kuna s PDV-om),
7. zastava Republike Hrvatske za pokrivanje lijesa uz odavanje vojne počasti i
8. grobno mjesto s betoniranim okvirom sukladno članku 9. Pravilnika.

Podnošenje zahtjeva

Pravo na ukop uz vojnu počast (ako to obitelj želi) osigurava se izdavanjem narudžbenice ako se o smrti pravodobno izvijesti nadležno tijelo ili povratom sredstava osobi koja je platila troškove ukopa i podnijela zahtjev u roku od 90 dana od ukopa.

Zahtjev se podnosi ovom Upravnom odjelu u županiji uz uvid u osobne podatke podnositelja zahtjeva i prilaganje sljedeće dokumentacije:

• presliku rješenja o priznatom statusu HRVI-ja, odnosno presliku potvrde o statusu hrvatskog branitelja
• potvrdu o činjenici smrti ili smrtni list
• zamolbu/zahtjev za povrat troškova pokopa (podnosi fizička ili pravna osoba koja je platila račun)
• original računa
• presliku tekućeg računa ili zaštićenog računa podnositelja zahtjeva.

U slučaju smrti hrvatskog branitelja kontaktirati na broj: 099-706-5104

Pravilnik o ostvarivanju prava na troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti te grobno mjesto i njegovo održavanje

UKOP – Hrvatski branitelj ili HRVI

UKOP – Povrat troškova ukopa

UKOP – zahtjev za povrat troskova uredenja grobnog mjesta identificiranog HB ili umrlog HRVI

UKOP – zahtjev za ukop identificiranog HB

Ukop – zahtjev za uredenje grobnog mjesta identificiranog HB ili umrlog HRVI

Uređenje grobnog mjesta s nadgrobnim spomenikom

Pravo na plaćene troškove uređenja grobnog mjesta s nadgrobnim spomenikom do 2.000,00 eura s PDV-om pripada:

• smrtno stradalim hrvatskim braniteljima sukladno članku 6. stavku 1. točkama a) i b) Zakona
• smrtno stradalim hrvatskim braniteljima iz čl. 6. stavka 1. točke a) i b) Zakona – nakon ekshumacije i identifikacije
• umrlim hrvatskim ratnim vojnim invalidima (HRVI) od I. do IV. skupine koji su do smrti koristili doplatak za njegu i pomoć druge osobe.

Potrebna dokumentacija

Uređenje grobnog mjesta s nadgrobnim spomenikom osigurava nadležno prvostupanjsko tijelo izdavanjem narudžbenice, na zahtjev obitelji ili druge osobe koji se podnosi na  propisanom obrascu.

U slučaju da obitelj uredi grobno mjesto s nadgrobnim spomenikom bez izdavanja narudžbenica za račun Ministarstva od strane nadležnog prvostupanjskog tijela, može podnijeti zahtjev za povrat troškova do iznosa priznatoga Pravilnikom.

Troškovi će se isplatiti nakon pisanog izvješća prvostupanjskog tijela nadležnog prema mjestu ukopa o završetku radova uređenja grobnog mjesta.

Troškovi se isplaćuju  na tekući račun podnositelja zahtjeva (za fizičke osobe), odnosno žiro račun (za pravne osobe) otvoren u Republici Hrvatskoj, odnosno u državi prebivališta, na osnovi naloga za povrat ovjerenog od nadležnog prvostupanjskog tijela uz kojeg je potrebno priložiti:

• presliku pisanog zahtjeva fizičke ili pravne osobe za povrat troškova
• original račun (ili ovjerenu presliku) na ime podnositelja zahtjeva ili original računa (ili ovjerenu presliku) te izjavu platitelja računa da se sredstva isplate trećoj osobi, danu na zapisnik ili ovjerenu kod javnog bilježnika
• presliku tekućeg računa fizičke osobe ili žiro računa pravne osobe
• presliku osobne iskaznice podnositelja zahtjeva
• dokaz o pravu na troškove uređenje grobnog mjesta s nadgrobnim spomenikom

Za uređena grobna mjesta s nadgrobnim spomenikom izvan područja Republike Hrvatske potrebno je priložiti i izjavu podnositelja zahtjeva o uređenju i jasnu fotografiju grobnog mjesta s nadgrobnim spomenikom.

Zahtjev za izdavanje narudžbenice ili zahtjev za povrat sredstava s potrebnim dokumentima podnosite nadležnom upravnom odjelu županije.

Održavanje grobnog mjesta

Hrvatski branitelji koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se povijesno značajnim osobama u smislu propisima o grobljima. Obveznici održavanja grobnih mjesta povijesno značajnih osoba iza kojih nema živih nasljednika su vlasnici groblja (jedinice lokalne samouprave).

Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100 posto I. skupine ima pravo na osobni automobil s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama koji mu u vlasništvo dodjeljuje Ministarstvo, u sedmoj godini od godine određene u rješenju o prethodnom priznavanju prava na prilagođeni osobni automobil.

Iznimno, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100 posto I. skupine umjesto dodjele osobnog automobila s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama, u sedmoj godini od godine određene u rješenju o prethodnom priznavanju prava na prilagođeni osobni automobil, može ostvariti pravo na dodjelu iznosa do visine novčane protuvrijednosti osobnog automobila koje za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata I. skupine pribavlja Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Postupak za ostvarivanje prava na dodjelu prilagođenog osobnog automobila ili novčane protuvrijednosti prilagođenog osobnog automobila pokreće se na pisani zahtjev hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata 100 posto I. skupine, odnosno njegovog zakonskog zastupnika, opunomoćenika ili skrbnika.

Zahtjev za ostvarivanje prava na dodjelu prilagođenog osobnog automobila ili novčane protuvrijednosti prilagođenog automobila podnosi se ministarstvu nadležnom za hrvatske branitelje na propisanom obrascu putem upravnog tijela županije u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata od II. do IV. skupine (u daljnjem tekstu: HRVI II. do IV. skupine) imaju pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila u njihovu vlasništvu, po priloženom originalnom računu o obavljenoj prilagodbi, najranije u petoj godini od posljednje prilagodbe.

Naknada troška prilagodbe neće se isplatiti korisniku, nego će se sredstva direktno potrošiti namjenski za obavljenu prilagodbu, isplatom izdavatelju računa koji je obavio prilagodbu.

Obavljena prilagodba osobnog automobila mora odgovarati potrebi odnosno vrsti oštećenja organizma HRVI II. do IV. skupine, što se utvrđuje nalazom liječničkog vijeća iz članka 182. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Postupak za ostvarivanje prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila u vlasništvu HRVI II. do IV. skupine pokreće se na pisani zahtjev HRVI II. do IV. skupine, odnosno njegovog zakonskog zastupnika, opunomoćenika ili skrbnika.

Zahtjev za ostvarivanje prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila u vlasništvu HRVI II. do IV. skupine podnosi se ministarstvu nadležnom za hrvatske branitelje na propisanom obrascu putem upravnog tijela županije u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.