Na području Slavonije i Baranje još je davne 1960. godine organiziranu kontrolu plodnosti tla provodio tadašnji Zavod za pedologiju Poljoprivrednog instituta u Osijeku….
Na području Slavonije i Baranje još je davne 1960. godine organiziranu kontrolu plodnosti tla provodio tadašnji Zavod za pedologiju Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Kasnije je taj zavod pripao Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, a danas djeluje unutar Zavoda za agroekologiju koji se kontrolom plodnosti tla bavi kao jednim segmentom svoje aktivnosti.
Do 1990. godine u Republici Hrvatskoj kontrolom plodnosti tla bilo je obuhvaćeno oko 50 posto ukupnih društvenih površina, a zanemarivo malo površina privatnog sektora. Analize su pokazale da je na velikom dijelu površina došlo do zakiseljavanja tla i potrebe za kalcizacijom. Utvrđeno je također opadanje sadržaja humusa i mobilnih rezervi dušika na velikom djelu površina, uz pogoršane vodo-zračne odnose, narušavanje strukture tla i pad mikrobiološke aktivnosti.
Aktivnija kontrola analize tla ponovo je započela nakon Domovinskog rata, a od 2012. godine u velikom obimu se provodi u virovitičkom agropedološkom laboratoriju koji se nalazi u iznajmljenom prostoru unutar Šećerane Viro. Prošle godine taj je laboratoriji, što je više nego pohvalno, osvojio visoko drugo mjesto uspješnosti u Hrvatskoj te je među sedam najuspješnijih u svijetu, a tu titulu brani i danas.
Jedan od najzaslužnijih za tu laskavu, ali istinitu priču je voditelj laboratorija agronom Goran Tkalčec.
– U najrazvijenijim zemljama svijeta tlu se pridaje važnost nezamjenjivog prirodnog resursa – u uvodu je kazao Goran Tkalčec.
– Za to ima mnogo razloga. Općenito, svrha i cilj projekta analize tla je između ostalog podizanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača unutar naše županije, smanjenje ekološkog opterećenja uzrokovanog intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, organizacija i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i zaštita vode od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog porijekla. Svrha analize tla je odrediti indeks raspoloživosti hraniva ili potrebu njegovog unošenja, predvidjeti povećanje prinosa i profitabilnosti gnojidbe, osigurati temelj za proračun potrebne gnojidbe pojedinog usjeva, procijeniti status pojedinog hranjivog elementa i utvrditi plan nadoknade, a sve sam to naveo između ostalog i u svom projektu kontrole plodnosti tla Virovitičko-podravske županije iz 2012. godine – dodao je Tkalčec… (www.icv.hr)
Cijeli tekst može se pročitati u Virovitičkom listu
[g-gallery gid=”68964″ random=”0″ watermark=”0″]
