U organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade danas, u Osijeku je održana konferencija ,,Demografija u fokusu: Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva”. Riječ je o prvoj konferenciji u drugom ciklusu konferencija na temu demografske revitalizacije, aktualnih demografskih trendova i doprinosa jedinica lokalne samouprave demografskoj revitalizaciji. Konferencija je organizirana u partnerstvu s Gradom Osijekom za pet slavonskih županija kao geografski i povijesno objedinjene cjeline, gospodarskog, agronomskog i prometnog čvorišta Hrvatske, što je utjecalo i na specifičnosti demografskog rasta i razvoja cijele regije. S područja Virovitičko-podravske županije, na konferenciji je nazočio zamjenik župana Marijo Klement, te načelnici općina – Hrvoje Miler (Špišić Bukovica), Goran Doležal (Suhopolje), Josip Vučemilović-Jurić (Gradina).
U organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade danas, u Osijeku je održana konferencija ,,Demografija u fokusu: Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva”. Riječ je o prvoj konferenciji u drugom ciklusu konferencija na temu demografske revitalizacije, aktualnih demografskih trendova i doprinosa jedinica lokalne samouprave demografskoj revitalizaciji. Konferencija je organizirana u partnerstvu s Gradom Osijekom za pet slavonskih županija kao geografski i povijesno objedinjene cjeline, gospodarskog, agronomskog i prometnog čvorišta Hrvatske, što je utjecalo i na specifičnosti demografskog rasta i razvoja cijele regije. S područja Virovitičko-podravske županije, na konferenciji je nazočio zamjenik župana Marijo Klement, te načelnici općina – Hrvoje Miler (Špišić Bukovica), Goran Doležal (Suhopolje), Josip Vučemilović-Jurić (Gradina).
Kako je rekla državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, donošenje demografskih mjera i politika ne može se voditi samo na jednoj razini nego je potrebna i suradnja s lokalnim i regionalnim čelnicima. Stoga je i ova konferencija prilika da se otvoreno govori o stvarnim problemima te kako pomoći jedni drugima.
Problem demografije nije vezan samo na područje istoka nego cijele Hrvatske, kazala je, te naglasila da se na tom planu s nacionalne razine provodi niz mjera i kroz različite resore, ali i da niti jedna mjera sama za sebe neće postići dobar rezultat nego mora biti umrežena sa svim ostalim. Tako npr. novčane potpore za obitelji moraju pratiti usluge kao što su produženi boravak u školi, besplatni obrok i udžbenici. Ističe da su mladi najveći potencijal Hrvatske, a oni su u zadnjih desetak godina najviše iseljavali. Dobrim mjerama smatra povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora, uvođenje očinskog dopusta, aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja te dodala da predstoje nove odluke u vezi dječjeg doplatka, rad u sustavu odgoja i obrazovanja, a poseban izazov je stambeno zbrinjavanje u komu treba pomoći i mladim i starijim osobama.
- Država ne može utjecati na to koliko će neka obitelj imati djece, ali svakoj obitelji treba poboljšati kvalitetu života, ponuditi kvalitetan posao, rad na neodređeno vrijeme, kvalitetne usluge koje to sve prate i tada ima razloga vjerovati da će ljudi ostajati, a oni koji su se u zadnjih 10 godina odselili vjerujem da će naći razlog za povratak. Cijeli niz mjera i politika se mora umrežiti od lokalne i regionalne do nacionalne razine te akademske zajednice, što je izazovan i složen proces – zaključila je državna tajnica Željka Josić.
- Demografska slika istočne Hrvatske, kao i cijele Hrvatske nije zadovoljavajuća, što se potvrdilo i na zadnjem popisu stanovništva, a država i sve njene ustanove i poveznice moraju se aktivirati u procesu demografske obnove. U tom cilju neke od mjera Hrvatska i mi kao županija već provodimo i zadnjih godina imamo pozitivne pokazatelje, a oni su preduvjet demografske obnove. Bilježimo tako otvaranje novih radnih mjesta, povećanje broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih, povećanje broja novorođenih, no najbitnije je da imamo i povratak ljudi koji su u proteklih desetak godina napustili Osječko-baranjsku županiju, posebno onih koji su otišli u Irsku te se vratili, nalaze radna mjesta i ostaju u OBŽ i Hrvatskoj. To je dio pozitivnih kretanja u demografskom smislu, ali nije dovoljno. Ključno je da demografska obnova nije samo osiguranje radnog mjesta nego treba raditi još niz stvari na uređenju države, sigurnosti i zaštite svakog čovjeka u pravnom i svakom smislu da ljudi ostaju i žive u Hrvatskoj. Proteklih godina to nije bio slučaj i to je jedan od najvećih razloga zašto je Hrvatska kao zemlja EU izgubila u postotku najveći broj stanovnika i ima možda najgoru demografsku sliku u Europi. Na tomu moramo raditi svi zajedno jer je demografija sveobuhvatan i zahtjevan nacionalni proces u komu se pomake ne može vidjeti za godinu-dvije. Na tomu se mora raditi sustavno da bi se nakon desetak godina mogla „podvući crta“ – poručio je osječko-baranjski župan Ivan Anušić.
Naglasio je kako Osječko-baranjska županija provodi niz kvalitetnih projekata, među kojima su i beskamatni krediti za prvu nekretninu i poduzetničke projekte te dodao da se procjenjuje kako je 30-40 posto onih koji su otišli iz Osječko-baranjske županije sada u fazi povratka, već se vratilo ili najavljuju povratak.
Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin je rekao da bez gospodarskog nema ni demografskog rasta, a to je izazov s kojim se aktualna gradska uprava suočava od početka mandata i s kojim se „uhvatila u koštac“. Naglasio je realizaciju najveće investicije u Osijeku koja će osigurati 1.500 radnih mjesta, ali i niz drugih, osobito dodatna ulaganja u mlade, u osnovne škole, vrtiće, stipendije…
- U zadnje dvije godine preokrenuli smo trendove i imamo više useljenih nego iseljenih iz Grada – zaključio je. (www.obz.hr)
