U Vitensenteset Innlandetu, znanstvenom centar znanja, stvari se, izuzev zaobljenog ogledala koje vam dodaje nekoliko desetaka kilograma, uglavnom gledaju „širom otvorenih ustiju“. Tu, na sjeveru, u Gjøviku, gradu koji broji 30.000 stanovnika, nalazi se jedan od 13 regionalnih centara znanja u Norveškoj. Svoja su vrata otvorili 2014. Tu se je održavao i dio Zimskih olimpijskih igara koje su 1994. godine bile stacionirane u obližnjem Lillehammeru. Ponosni su Norvežani na ovaj centar, ali i na svoju sportsku dvoranu u koju stane 6.000 gledatelja, a koju su uoči Olimpijskih igara „ugradili u planinu“. Nitko im nije vjerovao da mogu, oni su vjerovali. Uz dvoranu se, u planini, nalazi i 25-metarski bazen…
U Vitensenteset Innlandetu, znanstvenom centar znanja, stvari se, izuzev zaobljenog ogledala koje vam dodaje nekoliko desetaka kilograma, uglavnom gledaju „širom otvorenih ustiju“. Tu, na sjeveru, u Gjøviku, gradu koji broji 30.000 stanovnika, nalazi se jedan od 13 regionalnih centara znanja u Norveškoj. Svoja su vrata otvorili 2014. Tu se je održavao i dio Zimskih olimpijskih igara koje su 1994. godine bile stacionirane u obližnjem Lillehammeru. Ponosni su Norvežani na ovaj centar, ali i na svoju sportsku dvoranu u koju stane 6.000 gledatelja, a koju su uoči Olimpijskih igara „ugradili u planinu“. Nitko im nije vjerovao da mogu, oni su vjerovali. Uz dvoranu se, u planini, nalazi i 25-metarski bazen…
Tu u Gjøviku u polufinalu tih „olimpijskih“, Šveđani su kontra Finaca dohvatili finale, a u sjećanje na te dane, u utrobi planine, na crnom monolitu, njihova su rukom pisana imena i sjećanja. Kasnije su u finalu bili bolji od Kanađana, no taj je spektakl pripao Lillehammeru.
Vitensenteset Innlandet je partner u jednom hrvatskom projektu, Regionalnom znanstvenom centru Panonska Hrvatska. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija, a partneri su – Virovitičko-podravska županija, OŠ Josip Kozarac Josipovac Punitovački, OŠ Josip Kozarac Slatina, OŠ Suhopolje, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poduzetnički inkubator BIOS Osijek, Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, te Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split.
Ukupna vrijednost projekta je 21.500.000,00 kn. Cilj projekta je uspostava Regionalnog znanstvenog centra Panonske Hrvatske, usmjerenog k darovitim učenicima u STEM području, ali i jačanje kompetencija nastavnog osoblja koje će raditi s darovitim učenicima. Na području Osječko-baranjske županije, Centar će biti uspostavljen u Osnovnoj školi Josipa Kozarca u Josipovcu Punitovačkom. U Virovitičko-podravskoj županiji će se pak, rekonstruirati i suvremeno opremiti potkrovlje OŠ Josipa Kozarca Slatina, a rekonstruirat će se i suvremeno opremiti i učionica u OŠ Suhopolje.
Tim povodom su predstavnici projektnih partnera (Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska županija, OŠ Josipa Kozarca Josipovac Punitovački, OŠ Josipa Kozarca Slatina, OŠ Suhopolje, VIDRA, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku), u dvodnevnom studijskom posjetu, obišli Vitensenteset Innlandetu u kojem se posebna pažnja pridaje iskustvenom učenju matematike, prirodnih znanosti i tehnologije u kojemu posjetitelji uče eksperimentirajući.
U centru su moderno opremljene instalacije za iskustveno učenje, think tankovi, planetarij, eksperimentalne stanice u kojima se odvijaju predviđene STEM aktivnosti. U dva dana, sudionici su sudjelovalo u radionicama astronomije, programiranja, robotike, kemije, matematike, svirali na laserskoj harfi i još puno toga…
- Ako od nekoga možemo učiti u STEM području, onda su to Norvežani. Ovdje u Gjøviku uvjerili smo se u skladnu simbiozu znanosti i iskustvenog učenja, na inovativan, ali i zabavan način, a sve to uz više od 100-tinjak instalacija – naglasio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.
Ovaj znanstveni centar, u godini kad su otvoreni 2014. vidjelo je 33.609 posjetitelja. Lani su zabilježili 43.872 dolazaka. Prvog dana posjete, hrvatsku delegaciju pozdravila je i zamjenica gradonačelnika Anne Bjertnæs, a simpatična Elizabeth Erlimo, alfa i omega ovog znanstvenog centra, sa smješkom na licu, govorila je o njegovim karakteristikama i dva dana, zajedno sa svojim suradnicima, hrvatskim partnerima objašnjavala prednosti iskustvenog učenja.
A da je ovaj centar pun pogodak, kazuju i podaci, da je posjeta sve više jer tu se može doći u planetarij i otputovati u svemir, slagati zagonetke u matematičkoj učionici, programirati i baviti se robotikom, isprobati granice svojeg tijela, ali i sudjelovati u pokusima u kojima se stvara vatra. Ovih više od 100 instalacija je doista za sve uzraste, ali priznaju u Gjoviku kako ih najviše obilaze djeca i mladi. (www.vpz.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)
