Početkom nove godine Crveni križ Slatina odradio je dvije edukacije Pružanja prve pomoći i samopregleda dojki u sklopu projekta Grada Slatine DOŽIVJETI STOTU. Prva je održana za 28 djelatnica Crvenog križa Slatina uključenih u projekt Zaželi faza III, a druga za 40 djelatnica OŠ Eugena Kumičića iz Slatine.
Početkom nove godine Crveni križ Slatina odradio je dvije edukacije Pružanja prve pomoći i samopregleda dojki u sklopu projekta Grada Slatine DOŽIVJETI STOTU. Prva je održana za 28 djelatnica Crvenog križa Slatina uključenih u projekt Zaželi faza III, a druga za 40 djelatnica OŠ Eugena Kumičića iz Slatine.
U obje edukacije, održane 2. i 5. siječnja edukator je bio djelatnik Hitne medicinske službe VPŽ, Marko Vlajnić koji je istaknuo kako je kroz ovu akciju istaknuta prije svega odgovornost za sebe i svoje zdravlje svakog uključenog sudionika te je samopregled dojki prilično osviješten ženskoj populaciji u Slatini.
- Iako većina žena iznad 40-te godine kaže da prolazi godišnje preglede mamografije ili ultrazvuka, ipak palpaciju svojih dojki ne obavlja kod kuće jedanput mjesečno. A tako je malo potrebno da se sve ne zakomplicira i krene po zlu – naglasio je Vlajnić te dodao kako je druga odgovornost ona za druge koji često mogu biti i naši bližnji, a ne neki daleki, nepoznati ljudi. To su smrtne ili dugotrajne teške posljedice nakon srčanog udara ili drugih razloga zastoja rada srca.
Ove godine uoči Svjetskog dana srca Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su prve preliminarne podatke prema kojim je u Republici Hrvatskoj 2021. godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 36,6 posto od ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 posto (7.773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8 posto (5.011) u ukupnom mortalitetu. U usporedbi sa zemljama Europske unije, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.
- Razlog tomu je veoma mali postotak hrvatskog stanovništva koji je educiran pružiti prvu pomoć reanimacijom (osnovno održavanje života – BLS), a kamoli AVD-om (automatskim vanjskim defibrilatorom). Zbog needuciranosti veoma malo ljudi usudi se preuzeti odgovornost koristiti pravi AVD kojeg u našem gradu ima svega 3 i malo tko zna gdje se nalaze. Svaka dodatna minuta ne pružanja reanimacije nakon srčanog udara, bilo ručno bilo uređajem povećava šansu za smrtnost ili trajne zdravstvene posljedice – obrazložio je ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Slatina Vladimir Jelenčić te dodao da je kroz održane edukcije do sada prošlo oko 440 sudionika, uglavnom žena.
- Nama kao organizatorima porasla je svijest da se s oba dovoljno neosviještena zdravstvena problema mora početi puno intenzivnije i stručnije raditi u cijeloj državi i zahvatiti što veći postotak građana. Hoćemo li u tome naći podršku šire zajednice kroz nove projekte ili sufinanciranje prevencije – zaključio je pitanjem ravnatelj Jelenčić. Više fotografija možete vidjeti OVDJE (www.radioslatina.hr, Izvor: CK Slatina, vj)
