Iduće godine počinje specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara za samostalni radi u hitnoj službi koji će, po uzoru na sustav paramedikusa u zapadnoeuropskim zemljama, moći samostalno, bez prisustva liječnika, pružati prvu pomoć unesrećenima na terenu.
Iduće godine počinje specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara za samostalni radi u hitnoj službi koji će, po uzoru na sustav paramedikusa u zapadnoeuropskim zemljama, moći samostalno, bez prisustva liječnika, pružati prvu pomoć unesrećenima na terenu.
- To je prva takva specijalizacija medicinskih sestara u Hrvatskoj. Dobit će veće kompetencije i ovlasti, moći će samostalno reanimirati pacijenta i davati određene lijekove, po uzoru na paramedikuse u zapadnoeuropskim zemljama koji mogu samostalno pružati prvu pomoć i davati terapiju u reanimaciji – pojasnio je HINA-i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić.
O prijedlogu novog pravilnika o specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine upravo je završeno e-savjetovanje. Izvanbolničku hitnu medicinsku službu na terenu čine tim T1, u kojem je liječnik, medicinska sestara/tehničar i vozač, te tim T2, bez liječnika, no u njemu bi ubuduće, nakon završene specijalizacije, trebali raditi dodatno educirane sestre i tehničari, s većim ovlastima te sposobni samostalno pružati hitnu pomoć. Predviđeno je da edukacija traje godinu dana, a natječaj za prve specijalizacije očekuje se do kraja ove godine.
U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) kažu da je za trogodišnje razdoblje osigurano sto milijuna kuna europskih sredstava za edukaciju 375 prvostupnika sestrinstva. Sustav paramedikusa funkcionira u većini zapadnoeuropskih zemalja, a njegovo uvođenje u Hrvatsku već godinama zagovaraju strukovne udruge.
Gazić ističe kako će medicinske sestre i tehničari u timu hitne službe dobiti veće kompetencije i ovlasti, ali i veću odgovornost pa im je neophodno podići i visinu koeficijenta za plaće. Ističe kako bi za specijaliste koeficijent trebao minimalno iznositi 1,37 umjesto sadašnjih 1,16, pa bi im plaće trebale porasti od 1.500 do 2.000 kuna. Polaznici specijalizacije trebali bi u godinu dana edukacije odslušati 1600 sati nastave.
Teorijski dio polazit će na visokim učilištima i sveučilištima, a praktični dio, pod nadzorom mentora, u zavodima za hitnu medicinu i bolnicama. Na kraju će polagati završni specijalistički ispit, kako bi se utvrdilo da je polaznik usvojio sva znanja i vještine propisane programom.
- U sustavu hitne medicine postoji interes za specijalističkim usavršavanjem i vjerujemo da će medicinske sestre i tehničari, kako i njihovi poslodavci, iskoristiti ovu mogućnost kvalitetne edukacije za koju su osigurana europska sredstva – poručuju iz HZHM-a.
Kao dodatnu vrijednost navode i druge komplementarne projekte poput projekta “Telemedicinsko povezivanje vozila hitne medicinske službe s objedinjenim hitnim bolničkim prijemom” kojim će djelatnici izvanbolničke hitne medicinske službe u svakom trenutku moći dobiti telemedicinsku konzultaciju liječnika specijalista kako bi što kvalitetnije zbrinuli pacijenta do dolaska u bolnicu.
U Komori medicinskih sestara smatraju da bi mogućnost specijalističkog usavršavanja mogla spriječiti odlazak medicinskih sestara i tehničara na rad u inozemstvo.
- U izradi je i niz drugih specijalizacija u području sestrinstva koje će dodatnim stimulacijama omogućiti veća primanja. Do sada je prikupljeno 20-ak prijedloga stručnih društava o specijalizacijama za medicinske sestre – istaknuo je Gazić. (dnevnik.hr, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)
