U Hrvatskom saboru donesene su izmjene i dopune Zakona o radu i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Stupanje na snagu Zakona predviđeno je 1. siječnja 2023., s time da će 1. srpnja 2023. stupiti na snagu članak o obvezi dostave svih kolektivnih ugovora ministarstvu nadležnom za rad, te 1. siječnja 2024. svi dodani članci o radu putem digitalnih radnih platformi.
U Hrvatskom saboru donesene su izmjene i dopune Zakona o radu i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Stupanje na snagu Zakona predviđeno je 1. siječnja 2023., s time da će 1. srpnja 2023. stupiti na snagu članak o obvezi dostave svih kolektivnih ugovora ministarstvu nadležnom za rad, te 1. siječnja 2024. svi dodani članci o radu putem digitalnih radnih platformi.
Izmjenama i dopunama Zakona osigurat će se kvalitetan i suvremen pravni okvir koji jamči dostojanstvene uvjete rada radnika, te ujedno predstavlja okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti.
Kao najznačajnije zakonske promjene ističu se sprječavanje neopravdanog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, nove načine obavljanja stalnih sezonskih poslova, potpunije i precizno uređenje rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu pri čemu radnik može birati mjesto rada.
Fleksibilnije uređenje dodatnog rada za drugog poslodavca, bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada, propisivanje minimalnog povećanja plaće za rad radnika nedjeljom (50%), pravo na neplaćeni dopust od 5 dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva kao i pravo na odsutnost s posla zbog osobito važnih i hitnih obiteljskih razloga radnika kada je potrebna njegova trenutačna nazočnost.
Također, propisano je i načelo prava na nedostupnost u profesionalnoj komunikaciji, za vrijeme odmora i dopusta, uz predviđene iznimke, obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika radi zaštite radnika i sprječavanja neprijavljenoga rada, izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža) sa svrhom poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu takvih radnika.
Propisana je i mogućnost da članovi sindikata koji je pregovarao oko sklapanja kolektivnog ugovora, putem istog ostvare određena povoljnija materijalna prava, sve radi poticanja sindikalnog rada i kolektivnog pregovaranja te cjelovito uređenje novog oblika rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi s primarnim ciljem zaštite osoba koje na takav način rade.
Zakon se istodobno usklađuje s dvije nove EU direktive, i to Direktivom o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima te Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, te se njime, također, provode obveze uvrštene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2027.
Prihvaćeni su i amandmani, između ostaloga, da se sa 10 na sedam radnih dana mjesečno skraćuje rok nakon kojeg je poslodavac dužan nadoknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu, s 12 na šest mjeseci skraćuje se vrijeme koje mora proteći između dva prijedloga radnika poslodavcu kod kojeg je zaposlen na određeno, za sklapanje ugovora na neodređeno. Također, kod sezonskih radnika precizirano je što se smatra neopravdanim odbijanjem ponude u kojoj je opseg prava i obveza jednak ili veći u odnosu na prethodno sklopljen ugovor o radu. Radnik također ima pravo izostati jedan dan u kalendarskoj godini s posla, kada je zbog bolesti ili nesretnog slučaja u obitelji prijeko potrebna njegova trenutna nazočnost.
Osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada omogućit će se prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako doprinijeti sigurnosti radnih mjesta u Republici Hrvatskoj, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti, a ujedno i suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.
Zakonom se uređuje definicija neprijavljenog rada, način postupanja tijela uključenih u borbu protiv neprijavljenog rada (inspekcija, Porezna uprava, HZMO) te postupak prelaska radnika iz nezakonitih u zakonite okvire, obveza isplate plaće radniku te svih javnopravnih davanja i naknade za svakog neprijavljenoga radnika, uspostava jedinstvene elektroničke evidencije rada za radnike te samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi, uspostava pravnog okvira za uvođenje odgovornosti ugovaratelja posla za isplatu plaća radnicima njegovog podugovaratelja, uključujući i sva obvezna davanja, objava prekršitelja (tzv. crna lista) i objava poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom (tzv. bijela lista) te uspostava evidencije neaktivnih osoba.
Prihvaćen je amandman na predloženi Zakon kojim se s jedne godine na šest mjeseci skraćuje rok unutar kojeg Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike treba prikupiti podatke o poslodavcima kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad i koji ne poštuju propise o radno pravnim obvezama.
Zakon će stupiti na snagu 1. siječnja 2023., a odgovarajuće pravilnike koji su predviđeni Zakonom potrebno je donijeti u narednom razdoblju od 12 odnosno 18 mjeseci. (mrosp.gov.hr, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)
