Logopetkinja Tereza Silađi radi s mališanima u Dječjem vrtiću “Lipa” Čađavica i područnim odjelima u Čačincima i Velikom Rastovcu: Njen smirujući glas omiljen je među vrtićarcima

Ova godina bila je uspješna za općine Čađavica, Čačinci i Crnac, a pogotovo za roditelje i djecu u tim općinama jer je svjetlo dana ugledao Dječji vrtić „Lipa“ Čađavica koji svoje područne odjele ima u Čačincima i Velikom Rastovcu. I sami znamo značaj dječjih vrtića za našu najmlađu populaciju, ali i za njihove roditelje koji svoju djecu ostavljaju u „sigurnim rukama“.

Ova godina bila je uspješna za općine Čađavica, Čačinci i Crnac, a pogotovo za roditelje i djecu u tim općinama jer je svjetlo dana ugledao Dječji vrtić „Lipa“ Čađavica koji svoje područne odjele ima u Čačincima i Velikom Rastovcu. I sami znamo značaj dječjih vrtića za našu najmlađu populaciju, ali i za njihove roditelje koji svoju djecu ostavljaju u „sigurnim rukama“.

Tim povodom posjetili smo Dječji vrtić u Čađavici radi razgovora s osobom koja uvelike pomaže djeci kod savladavanja govornih vještina, logopetkinjom Terezom Silađi iz Čačinaca. Ona svoj posao obavlja na tri terena, u vrtićima u Čađavici, Čačincima i Velikom Rastovcu koji su zajedno objedinjeni u Dječji vrtić „Lipa“.
Kako nam kaže, ovo je posao za kojeg ne postoji određeno radno vrijeme.

  • To su nam govorili i na Rehabilitacijsko-edukacijskom fakultetu u Zagrebu, a sada, nakon sedam godina radnog staža na raznim mjestima, uistinu to mogu i potvrditi. S obzirom na to da tada nije bilo mogućnosti da se zaposlim u našoj županiji, radila sam u raznim gradovima u Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj županiji, a eto ove godine dobila sam zaposlenje kao logopetkinja u svojoj županiji i što mi je posebno drago, u svom rodnom mjestu Čačincima, te obližnjoj Čađavici i Velikom Rastovcu – rekla nam je ‘teta Tereza’, kako je zovu vrtićka djeca, te nam objasnila što to ona radi i koji su rezultati njenog posla.
  • Krenula bih od samog poimanja riječi logoped. On je naime stručnjak educiran za rad na prevenciji, detekciji, dijagnosticiranju i tretmanu poremećaja humane komunikacije, jezika, govora i glasa u svih dobnih skupina. Kao vrtićki logoped član sam stručno-razvojne službe čiji je zadatak pružiti podršku odgajateljima u odgojno-obrazovnom radu te stručnim znanjima i djelovanjem podizati kvalitetu predškolskog odgoja i naobrazbe. Osim što neposredno radim s djecom s poremećajima humane komunikacije, surađujem s odgajateljima i roditeljima na prevenciji poremećaja i poticanju govorno-jezičnog razvoja sve djece – objasnila nam je Tereza te napomenula da komunikacijski razvoj ne počinje u Osnovnoj školi nego puno ranije, od samog rođenja.
  • U tim segmentima suradnja s roditeljima djece je od velike važnosti, a sa zadovoljstvom mogu reći da je moja suradnja s roditeljima djece jako dobra. Prihvatili su moje savjete da „osluškuju“ svoje dijete u slučaju da ima više od 18 mjeseci, a još ne govori, ne traži komunikacijskog partnera u igri, pogrešno izgovara velik broj glasova u odnosu na vršnjake ili zamuckuje ili u predškolskoj dobi ne pokazuje interes za crtanje, čitanje, slova i slično. Kad uočim taj problem kod djeteta radim s njim „jedan na jedan“ ili u grupi. Mnogi ljudi žive u zabludi, pa misle da logoped radi samo s djecom s izrazitim poteškoćama. Slobodno mogu reći da veliki broj djece ima problema s izgovorom određenih suglasnika, poput „r“, „l“ ili „k“, što je sasvim normalno za tu dob djece. Tu „uskačemo“ mi logopedi i rješavamo stvar. Naravno, na svim tim problemima radi i cijeli naš vrtićki tim, svatko na svoj način, a i po tom pitanju je moja suradnja sa svim odgajateljicama u vrtićima izuzetno dobra – pohvalila je vrijedne djelatnice u sva tri vrtića teta Tereza, čiji je smirujući glas omiljen u prostorima vrtića te se oko nje odmah okuplja ekipa mališana da joj se pohvale kako sad bez problema mogu izgovoriti neka slova, pa čak i cijele riječi bez zamuckivanja.
  • Naravno da sam tad sretna i zadovoljna jer se sav uloženi trud isplatio, a u konačnici sretni su i djeca i roditelji, tako da nema tog novca koji to „može platiti“. Iako mi je raspored vrlo gust ipak nađem slobodnog vremena i za svoju obitelj i svog dečka. Važno je dobro se organizirati i sve se stigne – rekla je Tereza Silađi, a mi smo shvatili da smo joj oduzeli i previše vremena, te smo ju ostavili da sve svoje vrijeme posveti onima koji to najviše zaslužuju – mališanima u Dječjem vrtiću „Lipa“. (www.icv.hr, bs; Fotografije: Burno Sokele)

Najnovije vijesti

Učenici iz Suhopolja oduševili nastupom u Pečuhu prigodom Dana hrvatskoga jezika

Učenici Osnovne škole Suhopolje, sa svojim učiteljicama Ivančicom Fett-Škvarić, Jasnom Jović, Renatom Galetić i Marinom Rokinger, gostovali su u Osnovnoj školi Miroslava Krleže u...

U slatinskoj Gradskoj upravi potpisani sporazumi između slatinskih institucija i udruga u kulturi te osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti

U Gradskoj upravi Grada Slatine, je održan sastanak na kojemu su potpisani sporazumi o suradnji između slatinskih institucija i udruga u kulturi, te Sveučilišta...

Korizmeno doba u Čačincima obilježeno manifestacijom “Korizmeni stol”: Posjetitelji uživali u starinskim posnim jelima

U Čačincima je korizmeno doba obilježeno manifestacijom “Korizmeni stol” u čijoj su organizaciji sudjelovali Župa Presvetog Trojstva Čačinci, KUD Čačinci, Udruga umirovljenika Čačinci, TZ...

Gospodarsko vijeće HGK ŽK Virovitica raspravljalo o kreditima, izvozu i gospodarskim kretanjima

Održana je proširena sjednica Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Virovitica kojoj je, osim članova Gospodarskog vijeća te predsjednika komore Zlatka Pleše, nazočio i Bojan...

Od jeseni “svoji na svome”: U Novoj Bukovici traju radovi na rekonstrukciji i dogradnji osnovne škole i gradnji sportske dvorane nakon čega će učenici, od jeseni, školu pohađati u jednoj smjeni

Iako Lareta Žubrinić, ravnateljica OŠ Vladimira Nazora, kaže "kako su se odlično snašli u Mikleušu, gdje pohađaju nastavu dok im se škola gradi", vjerujemo...