Temperaturni rekordi padaju ili će pasti, a do 9. kolovoza očekuju nas najtopliji dani u ovoj godini, a možda i u povijesti mjerenja. U većem dijelu Hrvatske upaljen je crveni alarm kao upozorenje na iznimno visoke temperature. Zbog toga vam donosimo 20 savjeta ”kako preživjeti vrućine”.
Temperaturni rekordi padaju ili će pasti, a do 9. kolovoza očekuju nas najtopliji dani u ovoj godini, a možda i u povijesti mjerenja. U većem dijelu Hrvatske upaljen je crveni alarm kao upozorenje na iznimno visoke temperature. Zbog toga vam donosimo 20 savjeta ”kako preživjeti vrućine”.
- Osjetljivi i teško pokretni ljudi mogli bi zatrebati vašu pomoć tijekom vrućih dana. Starije članove obitelji i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jedanput na dan.
- Morate li naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 18 sati. Također, izbjegavajte vožnju po najvećoj vrućini.
- Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu na klimi tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
- Danju zatvorite prozore i spustite rolete, osobito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja.
- Idealno je sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, starije od 60 ili ljude s kroničnim zdravstvenim problemima.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi više puta na dan. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge.
- Ako izlazite na sunce stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani te lepeza kojom ćete se rashlađivati.
- Kada su velike vrućine, nagli ulazak u hladniju vodu može predstaviti šok za organizam koji može uzrokovati smrt od infarkta. Ovime su posebno pogođeni ljudi stariji od 60 godina te djeca.
- Ovo se posebno odnosi na trudnice, starije ljude i djecu. Ako morate raditi na suncu po velikim vrućinama, pokušajte se češće odmoriti u hladu i piti čašu i pol vode svakih pola sata.
- Iako su noći nešto ugodnije, rashladite sobu u kojoj spavate. Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi steizbjegli akumulaciju topline od tijela.
- Stavite draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
- Gubitkom tjelesne tekućine gubi se i veliki dio elektrolita, a povrće poput rajčica, krastavaca, paprika i zelenog lisnatog povrća nadoknadit će taj gubitak.
- Dobro će vam doći na visokim temperaturama, a osobito se preporučuju mliječni proizvodi s dodanim kulturama mikroorganizama koji štite probavu tijekom vrućina.
- Hlađenje ili zamrzavanje je vrlo bitno. Svježu hranu potrebno je staviti u hladnjak unutar najviše 60 minuta ili u prijenosne hladnjake ako vrijeme provodite vani.
- Voćne i slatke povrtne namirnice poput lubenice, dinje, borovnica i breskvi sadrže velike količine vode, pa će vam omogućiti i nadoknadu dijela izgubljene tekućine.
- Posebno kod plave ribe, jer se tijekom neadekvatnog čuvanja od ulova do ribarnice stvara alergen histamin pa je moguća alergijska reakcija.
- Kombinacija voća, jogurta i žitarica za doručak dati će vam osjećaj sitosti kroz duže vrijeme, a utječe i na regulaciju probave, što je važno ljeti kada je metabolizam spor.
- Osim što su teže probavljivi od laganih salata i juha, suhomesnati proizvodi obiluju solju koja traži dodatan unos tekućine u već vrućinom iscrpljen organizam.
- Ovisno o sportu, dovoljan unos tekućine može biti od 0,5 do 2,5 litre u sat vremena. Idealan sportski ljetni napitak je mineralna pomiješana s voćnim sokom.
- Birajte sladolede koji nemaju puno dodatnih sastojaka. Idealni su voćni sladoledi koji su osvježavajući i bez puno kalorija, a možete ih raditi sami jogurta i raznog voća. (www.24sata.hr)
