U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture održano je javno izlaganje nacrta Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuće joj Strateške studije utjecaja na okoliš koje su procesu javne rasprave od 26. lipnja do 27. srpnja 2014. godine. Predstavljanju je za Virovitičko-podravsku županiju nazočila zamjenica župana Sanja Bošnjak, direktor Županijske uprave za ceste VPŽ Željko Tomljanović i njegov zamjenik Bruno Perkec.
U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture održano je javno izlaganje nacrta Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuće joj Strateške studije utjecaja na okoliš koje su procesu javne rasprave od 26. lipnja do 27. srpnja 2014. godine. Predstavljanju je za Virovitičko-podravsku županiju nazočila zamjenica župana Sanja Bošnjak, direktor Županijske uprave za ceste VPŽ Željko Tomljanović i njegov zamjenik Bruno Perkec. Uvodnu prezentaciju nacrta Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske održao je ministar Siniša Hajdaš Dončić u kojoj je obrazložio potrebu izrade nove prometne strategije koja će biti temelj sveobuhvatnog, intermodalnog, razvojnog i društveno odgovornog prometnog sustava.
Potreba za izradom Strategije prometnog razvoja, temeljnog i sveobuhvatnog dokumenta koji definira ciljeve razvoja i prioritete za ulaganja u prometnu infrastrukturu nametnula se iz nekoliko razloga. Prvi je činjenica da je postojeća Strategija prometnog razvoja donesena još 1999.godine, s prognozama u pojedinim prometnim područjima do 2010. godine. Hrvatska je prošle godine prihvatila svoju najveću prometnu reformu uspostavom jedinstvene transeuropske prometne mreže TEN-T mreže i dodatnog CEF fonda za financiranje prometnih prioriteta do 2020. godine.
Definiranjem TEN-T mreže (Osnovne i Sveobuhvatne), rascjepkana mreža europskih prometnica (željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova) ujedinjena je u jedinstvenu infrastrukturu te su definirani prometni pravci i infrastruktura čiji razvoj je predviđen do 2030, odnosno 2050. godine.“ Tijekom EU pregovora, Hrvatska je u okviru poglavlja Promet razgovarala i o svojoj budućoj poziciji u okviru TEN-T mreže, a tijekom posljednje dvije godine i definirala prometne koridore Osnovne mreže (Mediteranski i Rajna – Dunav koridor) te Osnovnu i Sveobuhvatnu mreži TEN-T-a.
Važno mjesto u hrvatskoj prometnoj povezanosti su i njezini pan-europski koridori s državama nečlanicama (željeznički i cestovni pravac Vb, Vc, i X. koridor). Takav položaj određuje i potrebe i prioritete razvoja prometa. Kao treći važan razlog za donošenje Strategije ministar Hajdaš Dončić istaknuo je mogućnost financiranja prometne infrastrukture iz novih izvora – fondova Europske unije.„Dosad je prometna infrastruktura najveći dijelom bila financirana od strane države, kreditnim zaduženjima.Moramo naći način za drugačiji izvor za prometna ulaganja, posebice u politici mjera prekomjernog deficita. Po prvi puta smo u jednom programskom razdoblju kao država članica i imamo pravo na korištenje strukturnih i kohezijskog fonda te smo proces izrade Strategije započeli i kako bi ispunili jedan od preduvjeta (tzv. ex-ante uvjeta) Europske komisije za sufinanciranje kroz EU fondove za programsko razdoblje 2014.-2020“, dodao je ministar i kazao da je izrada strateškog planskog dokumenta za sve prometne sektore s pripadajućom strateškom procjenom utjecaja na okoliš upravo ta obveza.
„Na ovaj način, imamo temelj za financiranje svih postojećih projekata do 2016.godine iz Strukturnih, Kohezijskog, CEF fonda, EIB i EBRD kredita te projekata u financijskom razdoblju od 2014.-2020. Budući da Strategija definira ciljeve do 2030. godine, uz određene izmjene, ona će služiti i kao temelj za buduća financijska razdoblja.“, zaključio je ministar. Strategija i po prvi puta definira posebni sektor javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti – kao važnog prometnog područja prvenstveno u prijevozu putnika. Sektor je definiran ovisno o zemljopisnim različitostima u Hrvatskoj – pa pokriva područje od prigradske željeznice do trajektnog povezivanja otoka s kopnom, a najveća mu je karakteristika upravo intermodalnost. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ima ulogu koordinatora razvoja ovog vida prometa koji je prvenstveno u domeni lokalne i regionalne samouprave – kroz reguliranje zakonodavstva i postavljanje strateške podloge za sufinanciranje projekata. Osim toga, po prvi puta, u strateškom dokumentu koristi se i regionalni pristup planiranju prometa te Strategija definirana funkcionalne regije, temeljene na prometnoj potražnji i potrebama za razvojem pojedinih sektora prometa i prometne infrastrukture, a imajući u vidu upravo zemljopisne različitosti i prometne navike u pojedinim područjima Hrvatske.
Treba naglasiti da funkcionalne regije, gledajući potražnju za prometnim uslugama postoje i danas, ali one nisu nikad bile uvrštene u strateške dokumente, niti promatrane kroz prometno planiranje. One ne podrazumijevaju niti prejudiciraju administrativna područja, već predstavljaju logičnu prometnu cjelinu koja prometno gravitira razvijenom gradskom području. Jednako tako, po prvi put u republici Hrvatskoj izrađuje se Nacionalni prometni model – kao baza podataka za strateško planiranje svakog prometnog sektora. Ključne aktivnosti u njegovoj izradi podrazumijevaju prikupljanje i analizu postojećih podataka, definiranje nedostatnih podataka i daljnje prikupljanje u svrhu dokazivanja opravdanosti pojedinih mjera postavljenih u Strategiji iz kojih se dalje financiraju pojedinačni projekti. Na temelju rezultata Prometnog modela i rezultata Strategije za integriranje i upravljanje prometnim podacima, koju Ministarstvo provodi, postojat će jasni pokazatelji za financijski opravdana i racionalna ulaganja.Osim javnog izlaganja nacrta buduće Strategija, danas su predstavnici zainteresirane javnosti mogli pogledati i prezentaciju pripadajuće Strateške studije utjecaja na okoliš koja je izrađivana paralelno sa Strategijom, a koju je predstavio izrađivač Demetris Economides iz konzultantske tvrtke PLANET S.A.
Iako Strategija ne sadrži konkretne projekte koji će se financirati u razdoblju do 2030.godine, iz opisa mjera ipak daje naslutiti o kojim će se projektima raditi. S područja Virovitičko-podravske županije uvrštena su dva projekta vezana za razvoj cestovnog prometa: cesta DC 12 čvorište Vrbovec 2 – Ivanja Reka – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica – Državna granica s Mađarskom prema Barču i regionalna cesta D2 od državne granice sa Slovenijom do državne granice sa Srbijom (Varaždin-Vrbovec-Virovitica-Slatina-Našice-Osijek-Ilok). Što se tiče modernizacije željezničkog prometa, nije predviđena niti jedna mjera koja se odnosi na modernizaciju željezničke pruge kroz Virovitičko-podravsku županiju.
Javna rasprava otvorena je do 27. srpnja 2014., tekst Strategije te postupak za ukljuljučivanje zainteresiranih dionika moguće je preuzeti s web stranice MMPI http://www.mppi.hr/default.aspx?id=8843 te ovim putem Virovitičko-podravska županija poziva sve zainteresirane dionike da se uključe u javnu raspravu.
(izvor: www.mmpi.hr, www.vpz.hr)
