U kongresnom centru Forum Zagreb u četvrtak, 10. lipnja održana je 3. godišnja konferencija o EU fondovima pod nazivom “Društveno odgovorni uz fondove EU!” – Financiranje projekata društvenog poduzetništva iz fondova EU na regionalnoj i lokalnoj razini, koju su uvodnim pozdravima otvorili zagrebački župan Stjepan Kožić u ime Hrvatske zajednice županija, predsjednik Udruge gradova u RH Željko Turk, predsjednik Udruge općina u RH Đuro Bukvić, direktorica obrta EU PROJEKTI i Učilišta EU PROJEKTI Ariana Vela te Zoran Kureljušić iz Privredne banke Zagreb.
– Iako je u Europi društveno poduzetništvo prisutno desetljećima, u Hrvatskoj se postupno razvija. U travnju ove godine donesena je Strategija razvoja društvenog poduzetništva za razdoblje od 2015. do 2020. godine, što je važna pretpostavka za korištenje punog potencijala ovog sektora. U Europskoj uniji oko šest posto ukupno zaposlenih radi upravo u društvenom poduzetništvu – zadrugama, udrugama, fondacijama, a važno je naglasiti da je socijalna ekonomija prepoznata kao prioritet financiranja u regionalnoj politici Europske unije – rekao je župan Stjepan Kožić dodavši da se društveno poduzetništvo najčešće financira javnim sredstvima.
Prvo predavanje održala je Katarina Ivanković-Knežević, načelnica Sektora za programiranje, praćenje i vrjednovanje programa i projekata EU pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava koja je govorila o Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. U svom izlaganju definirala je što je to društveno poduzetništvo, koja su dosadašnja iskustva MRMS-a u društveno-poduzetničkim aktivnostima provedenim kroz IPA Program te kriterijima za prepoznavanje društveno odgovornog poslovanja.
Ariana Vela, direktorica tvrtke EU projekti u sklopu svog izlaganja govorila je o mogućnostima financiranja društvenog poduzetništva iz ESI fondova u financijskoj perspektivi 2014.–2020. Osvrnula se i na korištenje sredstava u RH za koje je zaključila da se još uvijek nedostatno koriste i kako novca ima, ali ga je potrebno staviti u prave ruke odnosno obučiti kadrove koji bi se bavili pripremom i provedbom projekata.
Drugi dio konferencije fokusirao se na primjere društvenog poduzetništva iz prakse. Teo Petričević iz ACT grupe predstavio je rad svoje grupacije te njihova iskustva s pripremom i provedbom projekata koji su nužni za dobro funkcioniranje društvenih poduzeća. Zgrada društvenog poduzetništva u Labinu, primjer je dobre prakse jedinica lokalne i regionalne samouprave u podupiranju rada društvenih poduzeća koju je predstavio Alen Halilović iz udruge Alfa Albona. Ivan Božić i Tea Vukelić predstavili su rad Socijalne Zadruge Humana Nova koja se bavi proizvodnjom recikliranog tekstila i u kojoj radi velik broj osoba s invaliditetom, što je u okvirima Međimurske županije u kojoj živi 10% osoba s invaliditetom vrlo pohvalno. U svom izlaganju osvrnuli su se i na probleme s kojima su se suretali prilikom osnivanja zadruge od administrativnih prepreka te pronalaska adekvatnog prostora koji još i danas moraju plaćati jer se radi o privatnom vlasništvu.
Na kraju plenarnog dijela, svoj rad predstavila je Durđa Grozaj iz Kamenskog koja je govorila o svom iskustvu s osnivanjem udruge Kamensko te o teškim uvjetima u kojima su se bivše radnice tvornice Kamensko našle nakon što su dobile otkaz. Kazala je i kako je prva veća suradnja bila sa Socijalnom Zadrugom Humana Nova s kojom su bili partneri na projektu putem kojeg su isfinancirali kupnju prve profesionalne šivaće mašine.
Na završnoj panel raspravi koju je moderirala Ariana Vela sudjelovali su Neda Martić, zamjenica ravnatelja Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije (VIDRA), Bruno Hranić, načelnik Općine Vidovec, Eni Modrušan iz Grada Labina, Teo Petričević iz ACT grupe te Katarina Ivanković-Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Konferenciji je prisustvovala i Neda Martić, zamjenica ravnatelja VIDRA-e Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije.
Zaključak konferencije je kako se situacija u području društvenog poduzetništva u Hrvatskoj kontinuirano poboljšava te da je potrebno smanjiti administrativne prepreke i birokratske procedure, potaknuti dodatna ulaganja u ljudske kapacitete te unaprijediti dijalog između svih zainteresiranih društvenih skupina. (www.hrvzz.hr)
[g-gallery gid=”88002″]
