Oslonjeni na vlastite snage i pamet trudimo se da našu županiju počinju uvažavati kao područje prilika za vlastiti poslovni i poduzetnički razvoj, sredinu u kojoj se isplati ulagati jer će se uloženo i vratiti
Oslonjeni na vlastite snage i pamet trudimo se da našu županiju počinju uvažavati kao područje prilika za vlastiti poslovni i poduzetnički razvoj, sredinu u kojoj se isplati ulagati jer će se uloženo i vratiti
Na čelu Županijske skupštine prvi put je žena. Kako vi kao predsjednica vidite svoju ulogu u ostvarivanju zadaća Skupštine Virovitičko-podravske županije?
– Da, istina je, prvi put u povijesti ove županije jedna je žena preuzela kormilo predstavničkog tijela, odnosno Županijske skupštine. Iznimna je to čast, ali napose i obveza za koju se nadam da ću uz pomoć svih vijećnika, župana i njegovih zamjenika, te stručnih službi županije obavljati uspješno. Kao predsjednica Skupštine prva sam među jednakima, no to ne umanjuje moju odgovornost u djelokrugu poslova koji su mi određeni zakonom, Statutom županije i Poslovnikom o radu Županijske skupštine. Ono što osobno želim postići je da se u radu Skupštine postigne potrebna kvaliteta rada, te da se stvori atmosfera konstruktivnog i demokratskog dijaloga svih stranaka koje su zastupljene u Skupštini. Posebno se to odnosi na rad po odborima i komisijama Skupštine koji su svojevrstan filtar za sve akte koji se upućuju na odlučivanje Županijskoj skupštini, a što ocjenjujem vrlo važnim segmentom u procesu odlučivanja i donošenja odluka od strane Skupštine. Jednako takvo važnim smatram i rad Međustranačkog vijeća kojeg čine predstavnici svih klubova vijećnika, a na čijoj sjednici možemo raspravljati o svim pitanjima koja se tiču djelovanja Skupštine te čiji članovi mogu predlagati mjere za unaprjeđenje rada ovog predstavničkog tijela.
Županijska skupština je predstavničko tijelo sastavljeno od predstavnika različitih političkih opcija. Kako uspijevate uskladiti sve te različitosti da bi se u konačnici postiglo optimalno rješenje za sve?
– Županijska skupština sastavljena je od 36 vijećnika koji su članovi 11 političkih stranaka, a koje čine koalicije vladajućih stranka HDZ – HSS – HSLS – HSP dr. Ante Starčević i BUZ sa 21 članom, koalicija stranaka SDP – HNS – HSPD i HUS sa 10 članova, te koalicija stranka HDSSB – Zeleni Hrvatske s tri člana i koalicije stranka HSP – NSH s dva člana.
Takav sastav rezultat je izbora za predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave provedenih u svibnju ove godine. Iako vladajuća koalicija ima većinu u Skupštini, mi smo otvoreni za suradnju i svaki konstruktivan prijedlog oporbe koji će voditi k poboljšanju rada. Županijska skupština je svojevrsna arena u kojoj se mišljenja sukobljavaju i stavovi usklađuju pa se samim time odluke ponekad donesu jednoglasno, a ponekad većinom glasova, što je demokratsko pravo skupštinske većine. Može se, dakle, biti protiv neke odluke, ali cijenim i zalažem se za to da je bitno poštovati poslovničku proceduru i pravila, dati pravo svima da sudjeluju u raspravi, iznose svoja stajališta i u konačnici glasaju za ono što je po njihovom mišljenju najispravnije.
Što ste u Vaš program rada stavili kao prioritet tijekom mandatnog razdoblja, te kako ocjenjujete suradnju s predstavnicima izvršne vlasti i stručnim službama županije?
– Prije svega želim da Županijska skupština ostvaruje sve one zadaće koje proizlaze iz njenog zakonom i statutom određenog položaja i nadležnosti kao predstavničkog tijela područne samouprave. To znači da Skupština bude mjesto odlučivanja o najvažnijim pitanjima gospodarskog, društvenog i svekolikog drugog razvoja naše županije, te da u tome ima aktivnu ulogu. Prije svega ne smije biti dovedeno u pitanje redovito održavanje njenih sjednica kako to nalaže Zakon, a potom i da predlagači materijala koji se upućuju na raspravu i odlučivanje Županijskoj skupštini ostvaruju svoju zadaću na kvalitetan način i u rokovima kako to predviđa naš program rada.
U tome svakako veliku ulogu imaju župan, njegovi zamjenici i županijska upravna tijela koji su predlagači gotovo svih materijala koji se nađu na dnevnom redu Županijske skupštine, a čijom sam suradnjom i radom do sada iznimno zadovoljna.
Ponekad mi prigovaraju da su materijali koji se nađu na sjednici Županijske skupštini iznimno opsežni i složeni, te da ima previše točaka dnevnog reda. Mogu se s time složiti, ali iz osobnog iskustva kada sam bila pročelnica jednog od upravnih tijela županije mogu reći da su poslovi vrlo brojni, a propisi koji se donose na razini države sve kompliciraniji i sve više daju nadležnost Županiji, a to naravno zahtijeva i pojačan angažman Županijske skupštine.
Već više godina pratim i poznajem rad Županije pa mogu ocijeniti da županijska uprava na čelu s našim županom vrlo dobro radi svoj posao, iako se po broju zaposlenika svrstavamo u najmanje županijske uprave u Republici Hrvatskoj.
Kako komentirate najavljene promjene, posebno one vezane uz regionalizaciju Hrvatske i kakva bi po Vašem mišljenju treba biti uloga županije u tim promjenama?
– Sustav jedinica lokalne i regionalne samouprave građen je 20 godina, od 1993. godine i smatram da su općine i županije opravdale svoju opstojnost, te da je svaka kuna koja se spusti na najnižu razinu upravljanja i najbolje iskorištena. Ali, država još nije ispunila svoje predizborno obećanje, a to je decentralizacija države koju mora pratiti decentralizacija sredstava te odgovornosti i obveza, nego se sada predlažu regije kao nekakav oblik na trećoj ili četvrtoj razini lokalnog odlučivanja. Uostalom, odluka da se u pravni sustav uvedu i regije ima dalekosežne posljedice kako za građane, tako i za sustav kao cjelinu. Koja će biti nadležnost tih regija i koliko će sve to koštati porezne obveznike, samo su neka od pitanja koja se postavljaju, a sve to uopće ili nije dovoljno kvalitetno obrazloženo niti elaborirano stručnom i znanstvenom analizom. Upravo zbog toga smo na posljednjoj sjednici Županijske skupštine kao vladajuća koalicija prihvatili Deklaraciju o položaju, regionalnom statusu i jedinstvenosti Virovitičko-podravske županije, te je dostavili svim relevantnim čimbenicima koji odlučuju o tim pitanjima. Moram napomenuti da po tome nismo nikakva iznimka u hrvatskim okvirima, da su su takve deklaracije usvajale i druge županije.
Kako vi, gospođo predsjednice, vidite budućnost Hrvatske, a posebno ove županije?
– Republika Hrvatska je zemlja izuzetnih mogućnosti. Sada smo i ravnopravna članica Europske unije i imamo prilike razviti se kao zemlja i kao gospodarstvo u srednje razvijene države EU. Nažalost, čini mi se da sadašnje državno rukovodstvo u dovoljnoj mjeri ne čini prave poteze i da jednostavno nema viziju što želi od ove države. Puno je lutanja, krivih procjena, a usudila bih se reći i nekompetencija onih koji pripremaju i odlučuju o najvažnijim pitanjima ove države. Poljoprivreda i regionalni razvoj jedan su od takvih primjera gdje su očita kašnjenja u donošenju operativnih programa, a zbog čega možda nećemo moći koristiti sredstva kohezijskih i strukturnih programa EU. Takvih primjera ima još mnogo. Očito je da se Program 21 naprosto urušio u dvije godine primjene do te razine da se postavlja pitanje što je od njega uopće i ostalo, a da je istovremeno nezaposlenost prešla brojku od 360.000, da nam je više od 13.000 mladih otišlo u druge zemlje tražiti bolji život, da su nam veliki sustavi kao npr. zdravstvo gotovo u kolapsu. Osim toga, čini mi se da ni druge mjere kao što su kratkoročno zaduživanje države, prodaja javnih poduzeća, pa i otpis dugova pojedinim građanima nisu najbolja ni dugoročna rješenja. Smatram da je došlo vrijeme da sve stranke trebaju postići državni konsenzus o najvažnijim pitanjima ukupnog razvoja ove države. Bez toga ćemo kao država s ovakvom vlašću do kraja izgubiti kredibilitet i vjerodostojnost prema EU, o čemu svjedoče i već do sada vrlo ozbiljne kritike koje su hrvatskoj Vladi uputili Europska komisija i najeminentniji državnici EU.
Na planu lokalnih prilika čini mi se važnim naglasiti da unatoč svemu nije prestao razvoj županije i ulaganja u županijske projekte, od kojih ističem ulaganja u školstvo i obrazovanje, razvoj poduzetništva, ali i ostale djelatnosti u skladu s mogućnostima županijskog proračuna. Nažalost, pritom smo oslonjeni na vlastite izvore, u posljednje vrijeme i sredstva europskih fondova, a izdašnija državna potpora je izostala, posebice u kapitalnim investicijama kao što je cestovna i druga infrastruktura. Oslonjeni na vlastite snage i vlastitu pamet trudimo se da ovu županiju počinju uvažavati kao područje prilika za vlastiti poslovni i poduzetnički razvoj, sredinu u kojoj se isplati ulagati jer će se uloženo i vratiti. Imamo tradiciju, imamo znanje, a konačno imamo i dovoljno političke volje nametnuti se kao županija koja ima što ponuditi svakome tko u nju investira. (icv.hr)
