Najveći proizvođač konzumne ribe u regiji bez sumnje je Ribnjačarstvo PP Orahovica. Osim Grudnjaka, PP Orahovica vlasnik je i ribnjaka u Donjem Miholjcu, Lipovljanima i Baranjskih ribnjaka gdje je smješteno mrijestilište. Ribnjačarstvo Grudnjak umjetno je močvarno stanište posebne krajobrazne i ornitološke vrijednosti na kojem se uzgaja riba, ukupne površine 1.020 ha.
Najveći proizvođač konzumne ribe u regiji bez sumnje je Ribnjačarstvo PP Orahovica. Osim Grudnjaka, PP Orahovica vlasnik je i ribnjaka u Donjem Miholjcu, Lipovljanima i Baranjskih ribnjaka gdje je smješteno mrijestilište. Ribnjačarstvo Grudnjak umjetno je močvarno stanište posebne krajobrazne i ornitološke vrijednosti na kojem se uzgaja riba, ukupne površine 1.020 ha. Od ukupnih površina ribnjaka mladičnjaci čine 34,5%, a uzgajališta za konzumnu ribu 65,5%. Ribnjačarstvo svojom djelatnošću obuhvaća cjelovit proces od proizvodnje mrijesta svih uzgojnih kategorija do konzumne ribe. Najviše se uzgaja šaran, biljojedne ribe te som, smuđ, patuljasti somić i srebrni karas.
U Grudnjaku se konzumna riba siječe, te prigodno pakira za ribarnice diljem regije. Veliki su planovi u razvitku i povećanju proizvodnje.
– Na svim našim ribnjacima, Grudnjak, Donji Miholjac, Lipovljani, želimo u iduće tri godine uspostaviti proizvodnju po uzoru na ribnjak Grudnjak. Osim navedenih, javili smo se i na natječaj za Ribnjak Podunavlje i Jasinje te se nadamo pozitivnom rješenju. Uzgoj konzumne ribe u dvije godine nadamo se povećati na 2 tone po hektaru, ali i osigurati potrebne količine vode kroz integrirani sustav obrane od poplava, razviti vlastitu logistiku, preradu te sagraditi centralno mrijestilište – ističe Ksenija Vukman, voditeljica Ribnjačarstva PP Orahovica.
Trenutno u Ribnjačarstvu imaju zaposlenih 90 osoba, a osim dobrih rezultata u poslu se susreću i s određenim poteškoćama. Riječ je o nedostatku vode tijekom godine, visokim vodnim naknadama te gubicima zbog ribojednih ptica. Problem je i pravni status ribnjaka jer u Hrvatskoj postoje ribnjaci koji zbog neriješenog pravnog statusa stoje zapušteni. Prepoznali su potencijal slatkovodne akvakulture i davanjem tih ribnjaka u dugogodišnji zakup zainteresirani su ih obnoviti i pokrenuti proizvodnju. Zanima ih i čišćenje genetskih linija autohtonih vrsta slatkovodne ribe.
Inače valja reći da je „M-San Ulaganja“ iz Zagreba postala je sredinom 2010. godine novi većinski vlasnik Poljoprivrednog poduzeća Orahovica i pokrenula je najveću investiciju u hrvatskom ribnjačarstvu vrijednu više od 4 milijuna eura. Tijekom protekle dvije godine rekonstruirani su ribnjaci, automatizirani, izmuljene table, postavljeni su silosi, hranilice, aeratori i sonde za mjerenje kisika i temperature na svakoj tabli, nabavljeni kamioni za prijevoz žive i dorađene ribe. Ribu hrane ekstrudiranom hranom i uvoze je iz Srbije i Italije jer u Hrvatskoj nema proizvođača. A imaju li konkurencije?
– Konkurencije uvijek ima i to je dobro, ne dozvoljava nam da se opustimo – uz osmijeh nam kaže Vukman naglasivši da se nada da će Hrvatska vratiti proizvodnju ribe u predratno stanje jer je u bivšoj SFRJ Hrvatska bila vodeći izvoznik slatkovodne ribe ako se riješe ranije navedeni ključni problemi. I na kraju, teško je ne spomenuti i krivolovce i kormorane. – Što se tiče krivolovaca, veliki su problem i tu očekujemo veću suradnju policije. Kormorane plašimo topovima, imamo lovce, ali kormoran da bi preživio treba pola kilograma ribe dnevno, a to sve govori koliko je agresivan – zaključila je Vukman. (glas-slavonije.hr)
