U organizaciji Općine Mikleuš, na mjesnom groblju u Četekovcu obilježena je tužna 35. obljetnica stravičnog stradavanja civila 4. rujna 1991. godine u Četekovcu, Čojlugu i Balincima. Bio je to jedan od najvećih zločina nad civilnim stanovništvom u Virovitičko-podravskoj županiji tijekom Domovinskog rata.
Tog krvavog 4. rujna 1991. godine pobunjeni Srbi i pripadnici JNA i četnika, dotadašnji “komšije”, na kućnim su pragovima zvjerski ubili i masakrirali 24 mještana i hrvatska branitelja. Zločin je to za koji se zna tko su počinitelji, ali nitko od njih još uvijek nije odgovarao. Upravo je to ono što obitelji stradalih danas najviše boli.
Ipak, ove nevine žrtve nikada nisu i neće biti zaboravljene, a to je dokazala i današnja obljetnica kojoj su nazočili članovi obitelji ubijenih žrtava, hrvatski branitelji, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, saborski zastupnik Josip Đakić, saborska zastupnica Vesna Bedeković, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i izaslanik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Zlatan Bašić, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanja Bošnjak, državni tajnik Ministarstva obrane Branko Hrg, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, njegov zamjenik Marijo Klement te predsjednik Županijske skupštine Dinko Begović.
Obljetnici su nazočili i domaćin, načelnik Općine Mikleuš Robert Grabar, gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, gradonačelnik Slatine Tomo Tomić, gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić, izaslanica gradonačelnika Orahovice Suzana Đebro Maričić, načelnici općina s područja Virovitičko-podravske županije – Čačinci, Voćin, Sopje, Suhopolje, Crnac, Čađavica, Gradina i Nova Bukovica – načelnik Policijske uprave virovitičko-podravske Marcel Štrok, predstavnici brojnih institucija i ustanova.
Obljetnica je započela dolaskom hodača, hrvatske vojske i policije, koji su u čast žrtvama hodali od Mikleuša do Četekovca, u organizaciji HVIDR-e Slatina, da bi potom bila odana počast ubijenima polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona.
Prvi se nazočnima obratio načelnik Općine Mikleuš Robert Grabar, naglasivši kako danas sve nazočne na ovoj obljetnici spajaju velika i neizreciva tuga, ali i ponos na one koji su se u najtežim trenucima suprotstavili zlu i branili svoje obitelji i dom.
Četekovac, Čojlug i Balinci zauvijek su zapisani u povijest Domovinskog rata, ali i u povijest naše Domovine i naroda i zato je naša dužnost čuvati imena ovih žrtava i nikada ne odustati od istine. Obiteljima poručujem da u svojoj boli nikada neće biti sami. Zajedno ćemo uvijek prolaziti kroz sve i nećemo odustati dok odgovorni za ta nedjela ne budu za isto odgovarali. Neka Četekovac, Čojlug i Balinci zauvijek budu mjesta sjećanja, dostojanstva i istine – rekao je Grabar.
Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Zlatan Bašić, heroj Trpinjske ceste, poručio je kako danas tišina i molitva govore sve, govore o tuzi i boli te težini zločina koji je počinjen.
Moram se prije svega zahvaliti upravo obiteljima ubijenih koje nakon 35 godina imaju snage doći na ovo mjesto i izdržati ove teške trenutke, položiti lampion i proći svu onu tugu koju su prošli tih ratnih dana. Mi danas imamo slobodu u svojoj zemlji, ali smo je jako skupo platili i zato moramo dolaziti na ovakve obljetnice i svjedočiti, govoriti istinu – rekao je Bašić.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Josip Đakić u vidno emotivnom obraćanju naglasio je kako su ovakve obljetnice način da se Hrvatsku, ali i svijet, podsjeti kakve su zvijeri živjele u susjedstvu hrvatskih obitelji i što su sve činile.
Ovaj zločin je čin razularene četničke bande koja je na ovim prostorima sijala smrt i mržnju s težnjom da stvori nekakvu veliku Srbiju. Ove žrtve, koje nisu bile uniformirane, koje nisu imale čime pružiti otpor i koje ničim nisu skrivile svoju smrt, ubijene su samo zato što su bile Hrvati i to je ono najstrašnije – rekao je Đakić te naglasio da se ni dan-danas retorika iz Srbije nije promijenila.
Međudržavna suradnja Hrvatske i Srbije uopće ne funkcionira. Za 1.728 nestalih u Domovinskom ratu, za koje Srbija ima podatke, ne žele ih dostaviti, ne žele izručiti ove zvijeri koje su ubijale na ovim prostorima i sve su to razlozi zašto smo danas ovdje i nismo odustali, a nikada nećemo. Ne smijemo nikada zaboraviti jer oni koji zaboravljaju ponavljaju greške. Mi ćemo i dalje nastojati da u diplomatskim pokušajima dođemo do tih zlikovaca i da budu privedeni pravdi – zaključio je Đakić.
Nakon komemoracije svoje je dojmove iznio i župan Igor Andrović, rekavši kako je uvijek teško doći u Četekovac i susresti se s obiteljima ubijenih, ali kako je svakako važno doći i biti uz njih.
Ti ljudi nikome nisu ništa skrivili, ubijeni su samo zato što su bili Hrvati, a ono najžalosnije je što do dana današnjeg za to nitko nije odgovarao. Ti zločinci i danas žive u Srbiji. Nadam se da će biti konačno procesuirani, a mi ćemo i dalje biti ovdje, klanjati se ovim žrtvama i odavati im posebnu počast. Drago mi je da je svake godine sve više ljudi ovdje i to govori puno, a obiteljima i rodbini ubijenih izražavam najdublju sućut – rekao je župan Andrović.
Najtužnije je u svemu čuti one koji su tih dana sve to proživljavali. Slavko Košorog u pokolju je izgubio sina.
Bilo je teško, nitko se nije ni nadao da bi tako nešto moglo doći u naše selo. Počelo je samo odjednom. Bježali smo i spašavali živu glavu, tko je gdje mogao. Nažalost, puno naših sumještana nije se uspjelo spasiti i zato se molimo da ti zločinci konačno budu kažnjeni. To je jedino što nam preostaje – rekao je Košorog.
Ova tužna obljetnica sa sobom nosi slike sjećanja, tuge i boli, ali i sliku ljubavi prema svojima. Grobovi im nikada neće oprostiti, niti mogu oprostiti zbog nedužnih ljudi koji su izgubili život.
Njihova imena i njihova sudbina obvezuju nas da ih se sjećamo, da čuvamo istinu o onome što se dogodilo i da ne odustajemo od pravde. Četekovac, Čojlug i Balinci moraju zauvijek ostati mjesta sjećanja, dostojanstva i istine. (www.icv.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)
