Ovotjedno nevrijeme koje je zahvatilo dijelove Hrvatske mnoge je iznenadilo svojom snagom i neobičnim „valovitim“ dolaskom. O razlozima takvog ponašanja oluje za HRT je govorio jedan od najistaknutijih hrvatskih stručnjaka za atmosferu, Virovitičanin Branko Grisogono, koji ističe kako se radi o kombinaciji složenih dinamičkih i termodinamičkih procesa u atmosferi.
Grisogono naglašava da se ova oluja ne može uspoređivati s povijesnim nevremenima, poput onoga iz 1923. godine.
Ono što je bilo 1923. bila je sasvim drugačija vrsta oluja, riječ je o subćelijskom kumulonimbusu – pojašnjava, dodajući kako aktualni vremenski sustav nema izravne veze s uobičajenim vjetrovima poput bure ili juga.
Ključ razumijevanja ove pojave, ističe, leži u dinamici strujanja zraka i utjecaju reljefa.
Stvaranje planinskih valova značajno pojačava ovakve sustave. Dolazi do svojevrsne rezonancije između smjera strujanja zraka i terena, što dodatno intenzivira oluju – objašnjava Grisogono.
Uz to, važnu ulogu ima i zagrijavanje tla. Toplija podloga, kako kaže, djeluje poput „poklopca“ koji dodatno pojačava nestabilnost u atmosferi. Taj termodinamički učinak omogućuje da se energija akumulira i potom oslobađa u više naleta, što se na terenu manifestira kao dolazak oluje u valovima.
Takvi uvjeti, upozorava, nisu iznimka nego sve češća pojava.
Ovakve situacije možemo očekivati sve više – kaže Grisogono, aludirajući na širi kontekst klimatskih promjena i sve izraženijih ekstremnih vremenskih obrazaca.
Zaključno, kombinacija specifičnog strujanja zraka, utjecaja planinskog reljefa i zagrijane podloge stvorila je idealne uvjete za snažno i višefazno nevrijeme, fenomen koji bi, prema riječima stručnjaka, u budućnosti mogao postati sve učestaliji. (icv.hr, žđl, Foto: Općina Čačinci, Ilustracija)
