U Mrtvom jarku nedaleko sela Bukova na području općine Suhopolje, održan je središnji skup u povodu Dana sjećanja na sve prešućene hrvatske žrtve. Naime, Europski parlament proglasio je 23. kolovoza Sveeuropskim danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima u XX. stoljeću. Prema svjedočanstvima i na području Virovitičko-podravske županije dogodila su se masovna smaknuća, pa je tako središnji skup održan u Mrtvom jarku.
U Mrtvom jarku nedaleko sela Bukova na području općine Suhopolje, održan je središnji skup u povodu Dana sjećanja na sve prešućene hrvatske žrtve. Naime, Europski parlament proglasio je 23. kolovoza Sveeuropskim danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima u XX. stoljeću. Prema svjedočanstvima i na području Virovitičko-podravske županije dogodila su se masovna smaknuća, pa je tako središnji skup održan u Mrtvom jarku.
Uz nazočnost saborskog zastupnika, predsjednika HVIDRA-e i izaslanika predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, Josipa Đakića, izaslanstva Virovitičko-podravske županije na čelu s predsjednikom skupštine Josipom Novogradecom, izaslanstva gradova Virovitice i Slatine, te općina s područja županije, izaslanstva Policijske uprave Virovitičko-podravske županije, predstavnicima udruga proisteklih iz Domovinskog rata i udruge Hrvatski domobran, a u organizaciji općine Suhopolje odana je počast poginulima kod Mrtvog jarka.
Načelnica Općine Suhopolje, Zlata Šljivac, između ostalog je naglasila kako postoje živi svjedoci koji svjedoče o stradanjima hrvatskog naroda na obroncima bilogore, o 700 ubijenih i pokopanih u Mrtvom jarku nakon 2. svjetskog rata.
Marijan Brlek, predsjednik udruge hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i predsjednik općinskog vijeća Suhopolja, u svojem izlaganju istaknuo je:
– 2. Svjetski rat završio je 9. svibnja 1945. godine, a ova tragedija koje se dogodila u Mrtvom jarku čak tri mjeseca nakon završetka rata ne može se okarakterizirati nikako drugačije nego kao zločin. Zločin tim prije što su među pobijenima bili i nedužni civili.
Predsjednik virovitičke udruge Hrvatski domobran, Vlatko Ljubičić, u svojem obraćanju prisutnima iznesao je na desetke primjera zločina nad hrvatima u 2. svjetskom ratu na području Virovitičko-podravske županije kao i lokacije otkrivenih masovnih grobnica na našem području. Osudio je, kao i svi prisutni, sve što se događalo nad hrvatskim stanovništvom za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata.
Saborski zastupnik, predsjednik HVIDRA-a i izaslanik predsjednika HDZ-a, Josip Đakić, u svojem izlaganju nazočnima izrazio je žaljenje za svim žrtvama totalitarnih režima i naglasio kako niti jedna osoba koja je izvršila zločin u Mrtvom jarku nije izvedena pred sud i osuđena za svoja nedjela. Naglasio je kako postoje svjedočanstva o stotinama tisuća žrtava u koje su pobijene od strane partizana za vrijeme i nakon rata, a niti jedan partizanski general niti zapovjednik Udbe ili Ozne nije stao pred sud.
Mrtvi jarak je mjesto koje se nekada zvalo Duboki jarak. No nakon masovnih smaknuća hrvatskih zarobljenika 1945. godine, sudionika “Križnoga puta”, od strane komunističkih vlasti i partizanskih eskadrona smrti, prozvan je Mrtvi jarak, ime koje nosi i danas. Na području Virovitičko-podravske županije, do sada je otkriveno 70 masovnih grobnica i pojedinačnih grobova gdje je zakopano 4.165 žrtava toga vremena. Na području grada Virovitice otkrivene su masovne grobnice u Milanovcu (kod Kaže), u blizini današnje šećerane, na Đolti kod današnje Zapadne obilaznice, uz živicu kod Gradskog groblja te kod Šintarnice na kraju Bečke ulice.
Na kraju skupa, a nakon molitve koju je izrekao suhopoljski župnik Pavle Filipović, položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod Spomen obilježja.
