Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka. Ustav Republike Hrvatske posvećuje veliku pažnju šumama jer je šumski fond potencijalno jedno od najvećih nacionalnih bogatstava Hrvatske. Zakonom o šumama (NN 140/05) šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku, te imaju njezinu osobitu zaštitu. Naime, 47% kopnenih površina Republike Hrvatske prekrivaju šume, a od toga je 78% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, što omogućava osiguranje dodatnih sredstava za biološku obnovu šuma. Šume su najsloženiji ekosustavi na Zemlji, te povoljno utječu na zaštitu zemljišta od razornog djelovanja oborina i vjetrova, na režim voda, na klimu, stanje vodnih akumulacija i prinos poljoprivrednih kultura, na zdravstvene i higijenske uvjete života, ljepotu krajolika, na odvijanje prometa i razvoj turizma. Kažimo da 95 % šuma u Republici Hrvatskoj su prirodne šume, što im daje posebnu vrijednost u usporedbi sa drugim europskim zemljama, a posebna specifičnost šuma je da su one obnovljivo prirodno bogatstvo. Hrvatsko šumarstvo se temelji na načelima održivog gospodarenja s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajnog povećanja stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Ovakvim načinom gospodarenja, iz šuma se izuzimanju znatno manje količine drveta od godišnjeg prirasta, a prilikom izuzimanja uglavnom se odabiru lošija stabla, te naše šume postaju zdravije i ljepše. Glavninom šuma u vlasništvu države, gospodare Hrvatske šume, a gospodarenje se temelji na Šumskogospodarskim osnovama područja, koje se donose za period od 10 godina. U Šumskogospodarskoj osnovi područja, utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšanje njihova stanja. Šume su nezamjenjive za zaštitu i unapređenje čovjekova okoliša, općekorisne funkcije šuma od vitalnog su značaja za održavanje zraka, vode i zemljišta, kao najvažnije komponente životne sredine i ne mogu se nadomjestiti nikakvim tehničkim sredstvima.
Općekorisne funkcije šuma su:
– zaštita tla od erozije vodom i vjetrom
– uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu, te sprečavanje bujica i vodnih valova
– pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo, te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom
– povoljan utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost
– pročišćavanje onečišćenog zraka
– utjecaj na ljepotu krajobraza
– stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje
– osiguranje prostora za odmor i rekreaciju
– uvjetovanje razvoja ekološkog, lovnog i seoskog turizma
– očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze
– očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza
– podržavanje opće i posebne zaštite prirode šumovitog krajobraza
– ublažavanje učinka stakleničkih plinova, vezivanjem ugljika i obogaćivanjem okoliša kisikom
– opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkog kapitala velike vrijednosti
– značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica
Šume su jedna od temeljnih prirodnih vrijednosti mnogih područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode, posebice u ukupno 34 hrvatska posebna rezervata šumske vegetacije, koji obuhvaćaju površinu od 2.946,84 ha i obilježeni su iznimno vrijednim sastojinama pojedinih šumskih zajednica.
Šumska područja važna za vrste i stanišne tipove ugrožene na nacionalnoj i/ili međunarodnoj razini, uključena su u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, a biti će i vrlo važan sastavni dio hrvatskog dijela europske ekološke mreže NATURA 2000. Gotovo sva šumska staništa u Hrvatskoj pripadaju klasama NATURA 2000 stanišnih tipova, zaštićenih EU Direktivama o staništima.
Šumski ekosustavi su često prošarani raznim staništima, što povećava njihovu biološku raznolikost (vode tekućice, izvori, bare, cretovi, šumski rubovi, šumske čistine, stara stabla, sušci, trulo drvo i dr.), a prisutnost velikog broja zaštićenih i/ili ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, kao i raznih vrsta gljiva, potvrđuje izniman doprinos šuma ukupnoj biološkoj raznolikosti Republike Hrvatske.
