Matica slovačka Zokov Gaj u svom društvenom domu uz pokroviteljstvo Savjeta za nacionalne manjine RH i Saveza Slovaka RH te Općine Zdenci, organizirala je jubilarnu 20. manifestaciju pod nazivom “Čijanje perja”.Matica slovačka Zokov Gaj u svom društvenom domu uz pokroviteljstvo Savjeta za nacionalne manjine RH i Saveza Slovaka RH te Općine Zdenci, organizirala je jubilarnu 20. manifestaciju pod nazivom “Čijanje perja”.
Prikaz je ovog starog običaja Slovaka u Hrvatskoj, čijanja (drapanja) perja koji je identičan starom slavonskom običaju što je i razumljivo jer je specifičan za Slovake koji žive u Slavoniji.
U uvodu, puni društveni dom u Zokovom Gaju pozdravila je predsjednica Matice slovačke Vesna Kunštek.
“Mi smo jedna od najmanjih Matica u Hrvatskoj i kada nešto organiziramo i skupi se ovoliko ljudi, onda mi je srce puno jer vidimo da vrijedi ono što radimo. Hvala svima koji su nam pomogli, našim pokroviteljima i svim ljudima koji su došli te našim prijateljima iz drugih Matica po Slavoniji” – rekla je Kunštek, a potom povela svoju pjevačku skupinu Matice u izvedbu nekoliko tradicionalnih slovačkih pjesama koje su se pjevale uz čijanje perja, a koje je sačuvala i prenijela njena majka Etelka Bakoška.
Obratila se potom i tajnica Saveza Slovaka RK Branka Baksa čestitajući ovoj maloj Matici na 20 godina čuvanja običaja i kulturne baštine Slovaka ovog kraja, a manifestaciju je otvorio načelnik općine Zdenci Tomislav Durmić.
“Prije nekoliko dana bili smo na Čijalu u Zdencima i vidjeli običaje nas Slavonaca, a sada mi je posebno drago da sam ovdje u Zokovom Gaju gdje zajedno svjedočimo i čuvamo ove prelijepe običaje naših Slovaka uz njihove tradicionalne pjesme. Lijepo je vidjeti da običaji vječno žive, vjerujem da će biti mladih koji će nastaviti ovu tradiciju i da ćemo se još dugo zajedno družiti” – rekao je Durmić.
U nastavku programa svojim izvedbama predstavile su se pjevačke skupine Matica slovačkih iz Miljevaca i Markovca Našičkog.
Matica slovačka Zokov Gaj još je jednom pokazala i dokazala kako se uz složnost i marljiv rad može jako puno. (www.icv.hr, vg, foto: V. Grgurić)
