Ponovno prava kulturna senzacija na jednom od najvažnijih europskih lokaliteta starijeg željeznog doba – onog u srcu Papuka, na kaptolačkoj Gradini. Nakon najsjevernijeg nalaza grčkih kaciga u Europi, arheolozi su upravo pronašli pravi raritet – grčki srebrni novac s likom Aleksandra Velikog kojim su trgovale onodobne kneževske ratničke elite…
Ponovno prava kulturna senzacija na jednom od najvažnijih europskih lokaliteta starijeg željeznog doba – onog u srcu Papuka, na kaptolačkoj Gradini. Nakon najsjevernijeg nalaza grčkih kaciga u Europi, arheolozi su upravo pronašli pravi raritet – grčki srebrni novac s likom Aleksandra Velikog kojim su trgovale onodobne kneževske ratničke elite…
Ova srebrna drahma koju s jedne strane krasi lik Aleksandra Velikog, a s druge na prijestolju gordi Zeus s orlom, arheološka je senzacija u europskim razmjerima. Iskovan nadomak drevnog Efeza u Maloj Aziji, baca novo svjetlo na život ratničke elite Halštatske kulture. Baš ona krojila je kartu Europe stoljećima prije Krista.
- To sasvim sigurno ukazuje da nakon nalaza grčkih kaciga, a ovdje ih imamo najsjevernije u svijetu koje datiramo u 6. stoljeće prije Krista. Cijelih 300 godina prije ovdje život traje i Kaptol je i dalje najvažnije europsko raskrižje u komunikaciji između Egeje, Srednje Europe i sjevera, Baltika – naglašava Hrvoje Potrebica, voditelj arheoloških istraživanja lokaliteta Kaptol-Gradac.
Upravo ovdje na vjetrovitim vrhovima Papuka trgovalo se skupocjenim grafitom. Ova fina ritualna keramika iz jedinog dvojnog kneževskog groba u svijetu, naravno s kaptolačke nekropole – o tome zorno svjedoči.
- Kad kažem fine, znači da je bila napravljena jako dobro, od dobro pročišćene gline fenomenalno ukrašene. Pronašli smo i utege koji su služili za tkalački stan – naglasila je Janja Mavrović Mokos, Odsjek arheologije Filozofskog fakulteta, Zagreb.
U stijenkama ulomaka keramičkih posuda, baš poput ovih – skriva se prava riznica podataka o svakodnevici i prehrambenim navikama naših drevnih predaka. A bile su to kaže struka – prave gozbe.
- Ono što je nama svakako sreća da možemo razlikovati primjerice vrste mesa koje su jeli, jesu li pili mlijeko ili nešto drugo iz ovih posuda – naglašava Luka Bruketa, Odsjek arheologije Filozofskog fakulteta, Zagreb.
Željezne i brončane sjekire, ali i ova raritetna “mahaira”, zakrivljeni keltski mač, pronađeni u grobovima ratničkih kaptolačkih knezova u samom su vrhu europskih nalaza starijeg željeznog doba. Naravno, najbolji su dokaz snažnih trgovačkih i društvenih veza na golemom prostoru od Mediterana, preko Podunavlja do Alpa. (magazin.hrt.hr)
