Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja održalo je radionicu u svezi primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu za općine i gradove. Radionica se održavala vezano na primjenu odredbi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja održalo je radionicu u svezi primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu za općine i gradove. Radionica se održavala vezano na primjenu odredbi s obzirom na stupanje na snagu Zakona i postupke provedbe javnih natječaja za prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je stupio na snagu 16. lipnja htjelo se staviti u funkciju što više poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, rekao je Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Dodao je da ni nakon 10 godina 79 jedinica lokalne uprave nije izradilo program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a čak 102 općine nisu raspisale nijedan natječaj na osnovi tog programa. Dakle, 291.000 hektara ili 53 posto poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države još uvijek nije riješeno, rekao je Kraljičković. Napomenuo je da je od 550.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, 40 posto dano u prodaju, 23 posto u zakup, 25 posto u dugogodišnji zakup, 9 posto u povrat, a 3 posto za ostale namjene. Od 550.431 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, koje je programima raspolaganja lokalne samouprave, općina i gradova predviđeno za gospodarstvo, dosad su zaključeni ugovori za 230.581 hektar ili za njih 43 posto.
Problem je, ističe Kraljičković, to što vlasnici stočnih farmi računaju da imaju pravo prednosti kod dobivanja zemlje iako za to moraju imati potvrdu. Uz to, moraju dvije godine biti u Upisniku poljoprivrednih proizvođača, odnosno imati održivo gospodarstvo.
Izmjenama zakona, među ostalim, pojednostavljuje se procedura za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i smanjuje naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Takve su izmjene predložene zbog odluke Ustavnog suda koji je suspendirao dio članaka o poljoprivrednom zemljištu, uz obrazloženje da dijelom ulaze u vlasništvo nad tim zemljištem. Kad je riječ o naknadama za prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište, ona se smanjila s 50 na 5 posto tržišne vrijednosti tog zemljišta, a sa 100 na 10 posto za osobito vrijedno poljoprivredno zemljište. Novost je i da OPG mora biti najmanje dvije godine upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, te su detaljnije razrađeni kriteriji za dodjelu prvenstvenog prava kupnje ili zakupa fizičke ili pravne osobe.
Nakon uvodnog dijela i predstavljanja izmjena, na pitanja nazočnih predstavnika općina i gradova odgovarali su između ostalih Josip Kraljičković, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja; Uprava za poljoprivredno zemljište, Željko Vincek, ravnatelj; Nevenka Vesković, Uprava za poljoprivredno zemljište; Ana Budanko Penavić, v.d. ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište; Snježana Kramel, Načelnica uprave za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu može se vidjeti ovdje (www.pitomaca.hr)
