Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. godini u Hrvatskoj je žetvena površina pod ljekovitim, aromatskim i začinskim biljem iznosila 9.233 ha, a te je godine proizvedeno 6.323 tone, piše Agroklub.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. godini u Hrvatskoj je žetvena površina pod ljekovitim, aromatskim i začinskim biljem iznosila 9.233 ha, a te je godine proizvedeno 6.323 tone, piše Agroklub. Najzastupljenija među njima je kamilica koja je prošle, 2020. godine zasijana na 5.543 hektara, a njezinom se proizvodnjom bavilo 492 poljoprivredna gospodarstva, pokazuju podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Otprilike slična situacija bila je i godinu prije – 520 PG-a uzgajalo ju je na 5.565 ha. No, u dvije godine ranije, 2017. i 2018. pod njom je bilo više od 7.000 hektara, a čijom se proizvodnjom bavilo 650 gospodarstava.
Na drugom je mjestu lavanda koja se sve češće uzgaja u Slavoniji, a prošle je godine zasijana na 232 ha, čime se bavilo 366 PG-a. Vrlo je slična proizvodnja bila i posljednjih pet godina.
Osim ove dvije kulture, u Hrvatskoj se sije smilje, menta, kadulja, matičnjak, maslačak, anis, crni i bijeli sljez, stolisnik, bosiljak, origano, lovor, pelin, neven, gavez i druge.
Govorimo li o deset najvećih proizvođača ljekovitog bilja u našoj zemlji, svih deset dolaze iz kontinentalnog dijela, njih devet iz Slavonije, odnosno, njih pet iz Virovitičko-podravske županije.
Na prvom mjestu je DAM d.o.o. s gotovo 200 ha pod ljekovitim biljem, a slijede ga Bioagrar d.o.o. iz Ivanovaca u OBŽ te Plantaže d.o.o. iz Pitomače u VPŽ s nešto više od 150 ha.
Prema zadnje dostupnim javno objavljenim podacima, tvrtka DAM d.o.o. iz Lozana, u Virovitičko-podravskoj županiji, 2019. zapošljavala je 35 radnika te generirala 14,8 milijuna kuna prihoda uz 1,14 milijuna kuna ostvarene bruto dobiti. Iste je godine ostvarila pravo na 1 milijun kuna potpora.
Proizvodnja ove tvrtke obavlja se na 400 ha zemljišta, a njezin veći dio odlazi na uzgoj kamilice na ekološki način. Osim ove kulture, proizvode i tikvu uljaricu, radi njezinih koštica, također na ekološki način.
Prema informacijama na njihovim stranicama, 95 posto proizvodnje orjentirano je prema izvozu. (www.agroklub.com, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)
