Prema podacima koji su objavljeni na internet stranici koronavirus.hr, od 19. listopada do 2. studenog, epidemiološka situacija u Hrvatskoj kazuje kako su sve županije zabilježile nove slučajeve bolesti COVID-19. Najviše novooboljelih bilježi Grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Zagrebačka županija. Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Požeško-slavonskoj i Ličko-senjskoj županiji. Najveću 14-dnevnu stopu ima Međimurska županija, a slijede je Krapinsko-zagorska županija i Grad Zagreb. Virovitičko-podravska županija ima stopu od 532,8 i po tome je na dvanaestom mjestu u Hrvatskoj po pojavnosti korona virusa za 14 dana.
Prema podacima koji su objavljeni na internet stranici koronavirus.hr, od 19. listopada do 2. studenog, epidemiološka situacija u Hrvatskoj kazuje kako su sve županije zabilježile nove slučajeve bolesti COVID-19. Najviše novooboljelih bilježi Grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Zagrebačka županija. Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Požeško-slavonskoj i Ličko-senjskoj županiji. Najveću 14-dnevnu stopu ima Međimurska županija, a slijede je Krapinsko-zagorska županija i Grad Zagreb. Virovitičko-podravska županija ima stopu od 532,8 i po tome je na dvanaestom mjestu u Hrvatskoj po pojavnosti korona virusa za 14 dana.
U posljednjih tjedan dana u svim su županijama kontinentalne i primorske Hrvatske zabilježeni novooboljeli slučajevi. Najviše 7-dnevne stope na dan 2. studenoga zabilježene su u kontinentalnoj Hrvatskoj i to u Međimurskoj (654,1) i Krapinsko-zagorskoj (565,6) županiji, zatim u Gradu Zagrebu (523,9) te Varaždinskoj (519,8) i Brodsko-posavskoj županiji (439,8). Ako se gleda sedmodnevna incidencija, Virovitičko-podravska županija ima 299,0 na 100.000 stanovnika, odnosno po podacima koronavirusa.hr. Po tome je Virovitičko-podravska županija trinaesta županija u Republici Hrvatskoj.
Prema podacima internet stranice koronavirusa.hr, unatoč velikom porastu broja oboljelih nema zabilježenih žarišta s velikim grupiranjem oboljelih, već se uglavnom radi o velikom broju mikrožarišta i manjih grupiranja koja svakako imaju svoj značajan utjecaj na opću epidemiološku situaciju u zemlji. I dalje se bilježe oboljeli povezani s obiteljskim okupljanjima raznih sadržaja i okolnosti (najčešće krštenja, rođendani, vjenčanja), proslavama ili domjencima, zbornim pjevanjem, izlascima ili treninzima i natjecanjima raznih sportskih klubova. Iz tih aktivnosti svakodnevnog života zaražavanje se prenosi u radne sredine te tako niti jedna radna sredina nije pošteđena mogućnosti da se u njoj pojavi više zaraženih. Tako se evidentiraju i prate proboji virusa u zdravstvene ustanove, najčešće bolnice, ali i povremeno u ustanove u socijalnoj skrbi. Isti princip vrijedi i za odgojno-obrazovne ustanove, među kojima najviše zaraženih ima u srednjim školama. Značajan udio u oboljelima kontakti su prethodno oboljelih slučajeva.
U prethodnih tjedan dana oboljelo je ukupno 15.452 osoba – nešto je veći udio osoba ženskog spola (50,6 posto). Slična raspodjela po spolu zastupljena je i u većini dobnih skupina, osim u dojenčadi te djece 1-6 godina. U tim je skupinama ujedno i najmanji broj zabilježenih slučajeva. Po dobnim skupinama – najmanji udio oboljelih zabilježen je u dobnim skupinama djece (9,8 posto). Najviše je oboljele djece srednjoškolskog uzrasta, odnosno 47,8 posto. Odrasli u rasponu dobi od 19-65 godina čine najveći udio u ukupnom broju prošlotjednih oboljelih osoba, odnosno 12.125 (78,5 posto). (www.koronavirus.hr, Fotografija: Ilustracija)
