Kroz novi projekt restrukturiranja vinograda, vrijedan 560.000 eura, PP Orahovica, koja posluje u sklopu Agro Invest Grupe, nastavlja s ulaganjima u modernizaciju vinogradarske proizvodnje. Projektom koji se provodi na ukupno 19 hektara na dvije lokacije – Velike ledine i Krčenik, obavlja se zamjena sorti i promjena gustoće sklopa vinograda.
Kako pojašnjava Ksenija Vukman, direktorica za EU fondove, potpore i poljoprivredno zemljište Agro Invest Grupe, investicija se provodi kroz intervenciju 58.1.a.01. Restrukturiranje i konverzija vinograda te je sufinancirana s čak 75 posto bespovratnih sredstava iz Vinske omotnice. To je znatno više u usporedbi s, primjerice, Intervencijom 73.10 za investicije u poljoprivredi, gdje potpora iznosi od 40 do 45 posto. U sklopu restrukturiranja sadit će se sorte Graševina, Chardonnay, Merlot, Sivi pinot i Sauvignon.
– Radi se o projektu restrukturiranja vinograda koji obuhvaća zamjenu sorti i promjenu gustoće sklopa. Projekt provodimo na dvije lokacije na području Orahovice, na ukupno 19 hektara – rekla je Vukman dodajući kako promjene u vinogradima nisu slučajne.
Izbor sorti, ističe, u velikoj mjeri prati zahtjeve tržišta i promjene u tehnologiji proizvodnje vina.
– Promjena sorti radi se zbog zahtjeva tržišta. Danas su neke sorte vina zanimljivije nego što su bile ranije, a razvoj tehnologije omogućava proizvodnju vrhunskih vina iz različitih sorti – pojasnila je.
Mijenja se i način sadnje. Nekada su vinogradi uglavnom imali oko 4.000 trsova po hektaru na dvokraki guyot dok se novi nasadi podižu s oko 6.000 trsova po hektaru i to na jednostruki guyot. Veća gustoća sadnje omogućuje drugačiju organizaciju proizvodnje, a cilj je, među ostalim, povećati konkurentnost i učinkovitost.
– Fiksni troškovi ostaju približno jednaki, dok većim brojem trsova i povećanjem proizvodnog potencijala možemo smanjiti cijenu grožđa i biti konkurentniji na tržištu – istaknula je.
PP Orahovica danas raspolaže sa 161 hektarom vinograda, a paralelno s novim ulaganjem nastavlja i dugoročnu obnovu postojećih nasada. Kako ističe Nikola Antunović, voditelj vinogradarske proizvodnje u PP Orahovici, do sada su kroz mjeru rekonstrukcije i konverzije vinograda iz vinske omotnice obnovili 95 hektara, dok je u planu zanavljanje još pedesetak.
Uz obnovu, mijenja se i sustav uzgoja. Umjesto starijih nasada s oko 3.500 čokota po hektaru, novi se podižu u gušćem sklopu, s približno 6.000 biljaka po hektaru. Takav način sadnje, pojašnjava Antunović, omogućuje manju opterećenost pojedinog trsa te bolji odnos između prinosa i kvalitete grožđa. Uz promjenu sorti i sklopa, projekt uključuje i ulaganja koja su izravno povezana s klimatskim promjenama. Jedno od njih je navodnjavanje kap po kap, kojim voda dolazi izravno do korijena biljke.
– Promjene hidroloških prilika sve više zahtijevaju navodnjavanje. Sustav kap po kap omogućuje da voda dođe direktno do korijena, čime se njome može učinkovitije upravljati – pojašnjava Vukman otkrivši kako je planirana i nabava te postavljanje dviju meteoroloških stanica koje će pratiti količinu oborina, temperaturu i vlagu tla i zraka, kao i smjer i brzinu vjetra.
Podaci koje će prikupljati omogućit će preciznije donošenje odluka, osobito kada je riječ o navodnjavanju i zaštiti vinograda. Praćenjem vlage i temperature tla lakše će se procijeniti potrebe biljaka za vodom te smanjiti nepotrebna potrošnja. S druge strane, podaci o temperaturi i vlazi zraka mogu pomoći u procjeni uvjeta za pojavu bolesti.
Važnu ulogu ima i praćenje vjetra. Nakon kiše on utječe na brže sušenje lišća, čime se mogu smanjiti uvjeti pogodni za razvoj pojedinih bolesti, a posljedično i potreba za primjenom zaštitnih sredstava.
Osim navodnjavanja i pametnih tehnologija, ulaganja uključuju i opremu za zaštitu od tuče. Prema riječima Vukman, upravo su klimatske promjene jedan od razloga zbog kojih je modernizacija vinograda postala nužna.
– Nekada su se ulaganja planirala prvenstveno prema proizvodnim potrebama i tržištu, dok danas moramo razmišljati i o tome kako zaštititi nasade od sve češćih vremenskih ekstrema – poručuje.
Restrukturiranje vinograda tako nije samo zamjena starih nasada novima, već prilagodba cijelog sustava proizvodnje novim uvjetima.
Intervencija 58.1.a.01. Vino – Restrukturiranje i konverzija vinograda je mjera iz Strateškog plana ZPP-a RH namijenjena povećanju konkurentnosti i prilagodbi domaće vinogradarske proizvodnje tržišnim i klimatskim izazovima. Osigurava do 75% bespovratnih potpora za zamjenu sorti, promjenu sklopa sadnje i uzgojnog oblika te primjenu modernih agrotehnoloških sustava u vinogradima.
PP Orahovica već ima značajno iskustvo u korištenju europskih fondova. U prethodnom programskom razdoblju uložili su ukupno 1,44 milijuna eura, uz prosječnu stopu potpore od 60 posto. Sugovornica ističe kako bi bez takvih mogućnosti brojna ulaganja bila teško izvediva.
– U odnosu na razdoblje kada nismo imali mogućnost korištenja europskih fondova, ulaganja u restrukturiranje vinograda i slične mjere bila su gotovo zanemariva. Danas kroz vinsku omotnicu možemo dobiti potporu od 50 do 75 posto i sigurno je da mnoga ulaganja ne bi bila realizirana bez sredstava europskih fondova – naglasila je uz savjet vinogradarima koji do sada nisu koristili mogućnosti vinske omotnice – da se ohrabre i prijave.
– Prijava je u određenim segmentima jednostavnija nego kod pojedinih mjera ruralnog razvoja. Za restrukturiranje vinograda, primjerice, unaprijed znamo osnovne uvjete, a za dodatna tumačenja i nejasnoće dostupni su djelatnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – kaže.
Dodaje kako je upravo sada važno iskoristiti dostupne prilike jer još nije poznato kako će izgledati budući modeli potpora.
– Ne znamo što nas čeka u sljedećem programskom razdoblju, kako će biti formirane nove uredbe i strateški planovi te kolika će sredstva biti dostupna za buduća ulaganja. Zato je važno iskoristiti mogućnosti koje imamo danas – zaključuje Vukman.
Novi vinogradi PP Orahovice tako će biti prilagođeni i tržištu i klimatskim izazovima, s novim sortama, većom gustoćom sadnje, sustavima navodnjavanja i tehnologijom koja bi trebala omogućiti precizniju i održiviju proizvodnju. (agroklub.com, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)
Originalnu objavu možete vidjeti OVDJE
