Izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima (ZOHBDR) i Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba predstavili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić koji su istaknuli kako je riječ o nastavku uređivanja prava na sustavan i sveobuhvatan način.
Predstavljajući zakonske izmjene, Medved je naglasio da Vlada nastavlja s ispravljanjem, kako je rekao, nepravdi prema hrvatskim braniteljima.
– Radi se o ukidanju smanjenja mirovina hrvatskih branitelja koje je uvedeno 2002. godine. Radi se o trećem i posljednjem umanjenju koje naša Vlada ukida nakon što smo 2017. godine ukinuli umanjenje iz 2014. te 2024. kada smo ukinuli smanjenje iz 2010. godine. Ukidanje i ovog posljednjeg umanjenja jasna je poruka konzistentnosti naših politika i ispravljanja nepravdi prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata – rekao je.
Govoreći o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, podsjetio je da je zakon od donošenja 2017. godine već nekoliko puta mijenjan kako bi se prilagodio potrebama braniteljske populacije.
– Još 2016. godine, uz snažno partnerstvo s udrugama iz Domovinskog rata, regulirali smo niz bitnih pitanja u pogledu statusa i prava iz mirovinskog osiguranja za branitelje. Prateći njihove potrebe i primjenu, isti zakon smo mijenjali i dopunjavali u tri navrata – 2019., 2021. i 2023. godine. Najnoviji prijedlog zakona rezultat je kontinuiranog praćenja, analize i prilagodbe prava aktualnom stanju i potrebama hrvatskih branitelja i njihovih obitelji – kazao je.
Istaknuo je da će se novim izmjenama pravednije vrednovati sudjelovanje u Domovinskom ratu.
– Osigurat ćemo pravednije vrednovanje sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske tako da će se visina mirovine određivati prema duljini sudjelovanja u obrani uz poseban naglasak na sudjelovanje u borbenom sektoru. Primarno smo vrednovali borbeni sektor, a predloženim izmjenama obuhvaćen je i neborbeni sektor, ali s nižim uvećanjem u odnosu na borbeni – rekao je.
Prema podacima Ministarstva, trenutačno je u mirovini 265.417 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.
Medved je pritom naveo da je 95.359 korisnika umirovljeno prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju, dok je 68.269 osoba ostvarilo mirovinu prema tom zakonu uz primjenu Zakona o hrvatskim braniteljima. Od njih 59.068 koristi najnižu braniteljsku mirovinu.
Dodatak će ovisiti o duljini sudjelovanja u obrani te je također iskazan na mjesečnoj razini – za svaki mjesec proveden u borbenom sektoru dodatak će iznositi tri eura, a po prvi puta pravo na dodatak ostvarit će i pripadnici neborbenog sektora u iznosu od 0,50 eura za svaki mjesec sudjelovanja.
Tako će jedna godina provedena u borbenom sektoru donijeti 36 eura mjesečno, tri 108, a pet godina čak 180 eura mjesečno, dok će, primjerice, kombinacija jedne godine borbenog i pola godine neborbenog sektora donijeti 39 eura mjesečno.
Podsjetio je da je Vlada još 2016. regulirala mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu za sudionike borbenog sektora te povećala najniže braniteljske mirovine.
– Kod ove kategorije smo na početku našeg mandata 2016. prepoznali važnost sudjelovanja u borbenom sektoru i regulirali njihov status. Regulirali smo snižavanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine tako da se za mjesec dana sudjelovanja u borbenom sektoru omogućava odlazak u mirovinu mjesec dana ranije. Isto tako, uveli smo povećanje najniže mirovine, ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru. Ako je nekom branitelju mirovina koju je ostvario radom niža od najniže braniteljske mirovine, ima pravo na najnižu braniteljsku mirovinu koja je u prosjeku veća za sedam posto – rekao je.
Dodao je da 72.636 korisnika prima mirovinu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, među kojima su ratni vojni invalidi i članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, dok je prema posebnim propisima umirovljeno još 1.317 branitelja.
Osvrnuo se i na prijedlog oporbe o povećanju mirovina, istaknuvši da njime nije bila obuhvaćena jedna od najvećih skupina branitelja.
– Ova skupina nije bila obuhvaćena prijedlogom oporbenog kluba zastupnika o povećanju mirovina – rekao je, aludirajući na prijedlog stranke Možemo!.
Prema riječima ministra, predložene izmjene obuhvatit će 173.468 branitelja i članova njihovih obitelji, odnosno više od 65 posto svih branitelja koji su trenutačno u mirovini. Kada se tome pridoda još 27.836 korisnika koji ostvaruju prava prema Zakonu o djelatnim vojnim osobama, ukupno će biti obuhvaćena 201.304 korisnika, odnosno više od tri četvrtine svih branitelja i članova njihovih obitelji koji primaju mirovinu.
– Za primjenu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata od 1. siječnja 2027. osigurat ćemo 61,5 milijuna eura, a za primjenu Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba – osigurat ćemo 27 milijuna eura. Ukupan iznos je 88.5 milijuna eura – dodao je.
Treća izmjena ovog zakona odnosi se na značajno povećanje iznosa naknade plaće za njegovatelje stopostotnih HRVI s obzirom na to da je, istaknuto je na konferenciji, naknada koju danas primaju nakon oporezivanja niža od minimalne neto plaće, dok su istodobno ratni vojni invalidi sve stariji i trebaju sve veću pomoć.
Osnovica se do sada određivala na osnovu 130 posto osobne invalidnine stopostotnog vojnog invalida prve skupine te je bila 807 eura. Sada se uvodi novi način izračuna osnovice u visini od 250 posto osnovice koju utvrđuje Vlada, a koja je trenutačno 540 eura, što znači da će njegovatelji sada dobivati iznos od 1350 eura bruto.
Ministar je pozvao sve branitelje i zainteresirane da aktivno sudjeluju u javnom savjetovanju.
Izmjene Zakona o DVO, PS i OSO, prema kojem mirovinu ostvaruje 33.827 osoba u prosječnom iznosu od oko 1000 eura, također donose tri izmjene.
Ono najvažnije odnosi se na ukidanje trećeg i posljednjeg umanjenja mirovine iz 2002. od osam do 20 posto za sve kategorije korisnika, što će u prosjeku donijeti povećanje mirovine od oko 70 eura.
– Ukidanjem i ovog posljednjeg umanjenja, jasna je poruka konzistentnosti naših politika i ispravljanja nepravdi prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata – poručio je Medved.
Ministar Ružić je pri tome istaknuo kako smanjenje ukidaju za sve, a ne samo za branitelje kao što je to bio oporbeni prijedlog, poručivši kako se većim obuhvatom ne stvaraju nove nepravde i dileme.
Mijenja se i članak koji se odnosi na uvjet za umirovljenje. Prema važećem zakonu uvjet je 30 godina mirovinskog staža, od čega 15 na poslovima na kojima se staž računa s povećanim trajanjem s obzirom na to da su velikim dijelom ukinuta takva radna mjesta.
Tako se umjesto 15 godina staža s povećanim trajanjem kao uvjet uvodi 15 godina na poslovima i dužnostima u svojstvu osoba obuhvaćenih Zakonom.
Treća izmjena odnosi se na horizontalno usklađivanje Zakona o DVO s izmijenjenim propisima u mirovinskom sustavu.
Pri tome se osvrnuo na prijedloge izmjene zakona koje je predlagala oporba, istaknuvši kako je njima bilo obuhvaćeno samo 3,5 posto hrvatskih branitelja.
Procijenjeni godišnji učinak izmjena zakona s primjenom od 1. siječnja 2027. je oko 88,5 milijuna eura – 61,5 milijuna za ZOHBDR te 27 milijuna za Zakon o DVO.
Ovi prijedlozi analiziraju se i raspravljaju mjesecima, a sredstva su osigurana preraspodjelom unutar proračuna te “ni na koji način” neće dovesti u pitanje provedbu vladinih antiinflacijskih mjera, poručili su Medved i Ružić.
– Uz predložene izmjene zakona razmatramo i izmjene podzakonskih akata, govorimo o naknadi za nezaposlene hrvatske branitelje čija se visina i uvjeti reguliraju podzakonskim aktom, pravilnikom. U paketu izmjena ovih zakona razmotrit ćemo i moguće izmjene tog pravilnika – napomenuo je Medved. (hrt.hr, hina.hr, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)
