Svake godine 24. kolovoza obilježava se Međunarodni dan bijele rode s ciljem edukacije javnosti o ugroženosti i mjerama zaštite ove vrste. Ugroženosti ove vrste najviše doprinosi gubitak prirodnih staništa zbog isušivanja vlažnih livada, prenamjena pašnjaka u oranice, pesticidi te stradavanje od električnih vodova.
Bijela roda (Ciconia ciconia), močvarna ptica, prepoznatljiva je po svome bijelom tijelu i crnom vršnom perju na krilima. Odrasla bijela roda može doseći visinu 100 – 110 cm, raspon krila 195 – 210 cm te težinu 2,3 – 4,5 kg. Pomoću dugih crvenih nogu i kljuna uspješno se kreće i traži hranu na vlažnim staništima poput močvara, livada i travnjaka. Prehrana bijele rode sastoji se od vodozemaca, gmazova, riba, kukaca i drugih malih životinja.
Bijela roda jedna je od najpoznatijih ptica selica. U Republiku Hrvatsku pristižu u proljeće te se zadržavaju do kraja ljeta kada im počinje migracija prema Africi. Razlog migracije prvenstveno je nedostatak hrane u hladnim zimskim mjesecima. Migriraju u velikim jatima koristeći se toplim zračnim strujama za letenje kako bi uštedjele energiju. Zbog nedostatka toplih zračnih struja preko morskih površina, u Afriku ne migriraju preko otvorenog mora nego koriste dva morska prolaza: Bospor i Gibraltarski tjesnac.
Prema Zakonu o zaštiti prirode bijela roda spada u strogo zaštićene vrste. To znači da je zabranjeno svako namjerno hvatanje i usmrćivanje jedinki, uznemiravanje tijekom razmnožavanja i migracije, kao i uništavanje gnijezda, jaja ili mladih ptica. Zabranjeno je i narušavanje staništa koja su važna za razmnožavanje i odmor bijele rode. Osim nacionalnim zakonodavstvom, bijela roda zaštićena je i međunarodnim sporazumima – Bernskom konvencijom (Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa) te Bonskom konvencijom (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja).
Od 2017. godine u sklopu Posjetiteljskog centra Dravska priča djeluje i Oporavilište za bijele rode. U njemu se zbrinjavaju ozlijeđene i trajno onesposobljene ptice, a posjetitelji imaju priliku upoznati se s njihovim načinom života i izazovima s kojima se susreću u prirodi. Trenutačno je u oporavilištu smještena 21 roda.
Na području Virovitičko-podravske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije sustavno provodi monitoring bijele rode od 2014. godine. Ove godine zabilježeno je 80 aktivnih gnijezda bijele rode. U 64 gnijezda zabilježeno je 163 mladih ptića bijele rode, dok je u 16 gnijezda razmnožavanje bilo neuspješno.
Budućnost bijele rode usko je vezan uz skladan suživot s čovjekom. Kontinuirano praćenje i zaštita ovih ptica ključni su za njihov opstanak. Briga o bijeloj rodi obveza je svih nas kako bismo osigurali da i buduće generacije mogu uživati u prizoru njihovog povratka svakog proljeća. (virovitica-nature.hr, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)
