Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održana je u Iloku, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Sjednicom je predsjedao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, a raspravljalo se o Novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije nakon 2027. godine u kontekstu prilika za snažniju i inovativniju Hrvatsku, kao i o ulaganjima u poljoprivredu i demografsku revitalizaciju na području Slavonije, Baranje i Srijema. Na sjednici je nazočio i virovitičko-podravski župan Igor Andrović, kao i ravnateljica VIDRA-e Emina Kovač.
Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održana je u Iloku, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Sjednicom je predsjedao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, a raspravljalo se o Novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije nakon 2027. godine u kontekstu prilika za snažniju i inovativniju Hrvatsku, kao i o ulaganjima u poljoprivredu i demografsku revitalizaciju na području Slavonije, Baranje i Srijema. Na sjednici je nazočio i virovitičko-podravski župan Igor Andrović, kao i ravnateljica VIDRA-e Emina Kovač.
Točke dnevnog reda predstavili su ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
Sjednica je održana u razdoblju početka rasprava o budućem Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije nakon 2027. godine, u kojemu će biti ključno osigurati kontinuitet financiranja politika od strateške važnosti za razvoj hrvatskih regija, osobito Slavonije, Baranje i Srijema.
Uoči sjednice dodijeljeno je 49 ugovora i odluka ukupne vrijednosti preko 30 milijuna eura. Dodijeljeni ugovori i odluke obuhvaćaju ulaganja u regionalni i lokalni razvoj, jačanje vatrogasne infrastrukture, revitalizaciju zaštićenih prirodnih staništa, provedbu primijenjenih znanstvenih istraživanja, prilagodbu klimatskim promjenama te generacijsku obnovu i jačanje konkurentnosti poljoprivrede na području Slavonije, Baranje i Srijema.
Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potpisan je i Dodatak 3. Razvojnog sporazuma, kojim se u Razvojni sporazum uključuje novi razvojni projekt „Kuća šunke“ u Starim Mikanovcima, vrijedan 3 milijuna eura. Riječ je o projektu koji na snažan i simboličan način povezuje poljoprivredu, tradiciju, lokalnu proizvodnju i turizam te dodatno doprinosi održivom razvoju ovog područja.
Na području pet slavonskih županija do prosinca 2025. godine, kroz više nacionalnih i europskih izvora, ugovoreno je ukupno 4,88 milijardi eura, od čega je isplaćeno 3,20 milijardi eura.
Po županijama, ugovorena su sredstva u iznosu od 1,88 milijardi eura u Osječko-baranjskoj županiji, 1,03 milijarde eura u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 578,91 milijun eura u Virovitičko-podravskoj županiji, 574,95 milijuna eura u Brodsko-posavskoj županiji te 441,38 milijuna eura u Požeško-slavonskoj županiji. Dodatno, projekti vrijedni 385,26 milijuna eura provode se na području više županija.
Vlada, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama, nastavlja s kontinuiranom podrškom ulaganjima koja pridonose ravnomjernom regionalnom razvoju i jačanju gospodarskih i društvenih potencijala Slavonije, Baranje i Srijema.
Rasprava o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije nakon 2027. godine započinje u trenutku kada se predlaže proračun u iznosu od gotovo 2.000 milijardi eura, uz, prema inicijalnim kalkulacijama, predloženu nacionalnu alokaciju za Hrvatsku od 18,8 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje.
Predloženi proračun strukturiran je u četiri stupa, pri čemu se u okviru Stupa I predlaže objedinjavanje dosadašnjih izvora financiranja za koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost u jedinstveni Fond. Tim Fondom financirat će se 27 nacionalnih i regionalnih partnerskih planova te Interreg planovi država članica.
Takav pristup predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosadašnju praksu. Hrvatska se zalaže da kohezijska i poljoprivredna politika, kao temeljne razvojne politike važne za Slavoniju, Baranju i Srijem, ostanu jasno prepoznatljive u novom proračunu te da im se osigura dugoročna stabilnost i predvidljivost.
U okviru Stupa II, središnje mjesto zauzima novopredloženi Europski fond za konkurentnost, koji otvara značajne mogućnosti za daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva. Poseban potencijal prepoznaje se u obrambenoj industriji, energetskom sektoru i obnovljivim izvorima energije, metaloprerađivačkoj i strojarskoj industriji, kemijskoj i farmaceutskoj industriji, prometu i logistici, građevinarstvu, informatičko-komunikacijskom sektoru te u poljoprivredi.
Europski fond za konkurentnost koji sadrži širok spektar financijskih alata i prilike za Hrvatsku podržavat će projekte u svim fazama inovacijskog ciklusa – od istraživanja i razvoja do proizvodnje i izlaska na tržište – uz poticanje suradnje malih i srednjih poduzetnika, industrije, znanstveno-istraživačkog sektora i javnih tijela.
Naglašena je važnost nastavka provedbe teritorijalnih alata te daljnjeg jačanja kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini. Kako bi Hrvatska bila spremna za nadolazeće prilike, korisnici se potiču da već sada započnu s pripremom kvalitetnih projekata, osobito s obzirom na to da će se sredstva iz Europskog fonda za konkurentnost dodjeljivati putem javnih natječaja i na temelju načela izvrsnosti.
Hrvatska će se zalagati za geografski uravnoteženu raspodjelu sredstava među državama članicama te za proračun koji će istodobno odgovoriti na nove izazove i osigurati kontinuitet ključnih razvojnih politika.
Od listopada 2016. do prosinca 2025. godine iz fondova Europske unije isplaćeno je ukupno 3,17 milijardi eura, pri čemu se posebno ističu sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
U okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2022. na području pet slavonskih županija ugovoreno je 1,25 milijardi eura bespovratnih sredstava, od čega je do kraja studenoga 2025. isplaćena 1 milijarda eura. Posebna pozornost posvećena je demografskoj obnovi kroz mjere za mlade poljoprivrednike i ruralni razvoj, sanaciji šteta od prirodnih nepogoda te projektima navodnjavanja.
Kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. već je ugovoreno 659,1 milijuna eura bespovratnih sredstava za Slavoniju, Baranju i Srijem, od čega je više od 500 milijuna eura isplaćeno. Provedene su i reformske mjere koje uključuju izgradnju distribucijskih centara, sustave doniranja hrane te dodjelu stipendija studentima.
Za razvoj sektora mesa i mlijeka usvojeni su programi do 2030. godine ukupne vrijednosti 1,33 milijarde eura, dok je u borbi protiv afričke svinjske kuge isplaćeno više od 40 milijuna eura za oko tri tisuće korisnika.
Slavonija, Baranja i Srijem predstavljaju ključni oslonac hrvatske poljoprivrede i prehrambene sigurnosti, a kontinuirana ulaganja temelj su održivog razvoja i jačanja otpornosti domaće proizvodnje.
Demografska obnova Hrvatske, a osobito Slavonije, Baranje i Srijema, ostaje jedan od najviših nacionalnih prioriteta što se potvrđuje rekordnim ulaganjima Ministarstva demografije i useljeništva u iznosu od 698 milijuna eura u 2025. godini, uz rast proračuna na 822 milijuna eura u 2026. godini. Ovi krajevi prepoznaju se kao strateški potencijal razvoja, a ne isključivo kao demografski izazov.
Nastavlja se provedba snažnih i financijski održivih mjera usmjerenih na obitelji, sigurnost zaposlenja te ravnotežu privatnog i poslovnog života. Jača se zakonodavni okvir kroz unapređenje roditeljskih potpora, novi zakon o doplatku za djecu i izradu krovnog zakona o demografiji.
Poseban naglasak stavlja se na suradnju sa županijama, gradovima i općinama, kroz sufinanciranje lokalnih projekata s ciljem osiguravanja jednakih uvjeta za svako dijete, osobito u Slavoniji, Baranji i Srijemu.
Demografska politika izravno se povezuje s gospodarskim razvojem, zapošljavanjem i poticanjem poduzetništva, kako bi se stvorili uvjeti za ostanak, povratak i dugoročnu stabilnost obitelji. Povratak hrvatskih iseljenika prepoznaje se kao važan demografski i razvojni potencijal, uz razvoj učinkovitog sustava njihove integracije u lokalne zajednice.
Zaključno, demografska politika potvrđena je kao strateško i sigurnosno pitanje države koje zahtijeva dugoročnu viziju, stabilna ulaganja i snažnu suradnju svih razina vlasti.
Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u Donjem Miholjcu u Osječko-baranjskoj županiji. (vlada.gov.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)
