U sjećanje na hrabre ljude koji su te 1991. godine, na današnji dan, oslobodili slatinsku vojarnu, danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće za sve hrvatske branitelje i sve one koji su život dali za slobodnu nam Domovinu Hrvatsku. Počast svima njima, odao je zamjenik župana Marijo Klement, gradonačelnik Slatine Tomo Tomić i njegov zamjenik Ivan Drokan s brojnim vijećnicima Gradskog vijeća, kao i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja grada Slatine na čelu s predsjednikom Udruge roditelja poginulih branitelja Slatina-Orahovica Tomom Grahovcem i predsjednikom Odbora za hrvatske branitelje VPŽ, predsjednikom ZUiČ HVIDRA-e VPŽ Matom Bubašem, voditeljicom Područnog odjela Ministarstva hrvatskih branitelja u Virovitici Marinom Kraljić, načelnikom Policijske postaje Slatina Miroslavom Babićem u pratnji policijskog službenika Željka Lukačeka…
U sjećanje na hrabre ljude koji su te 1991. godine, na današnji dan, oslobodili slatinsku vojarnu, danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće za sve hrvatske branitelje i sve one koji su život dali za slobodnu nam Domovinu Hrvatsku. Počast svima njima, odao je zamjenik župana Marijo Klement, gradonačelnik Slatine Tomo Tomić i njegov zamjenik Ivan Drokan s brojnim vijećnicima Gradskog vijeća, kao i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja grada Slatine na čelu s predsjednikom Udruge roditelja poginulih branitelja Slatina-Orahovica Tomom Grahovcem i predsjednikom Odbora za hrvatske branitelje VPŽ, predsjednikom ZUiČ HVIDRA-e VPŽ Matom Bubašem, voditeljicom Područnog odjela Ministarstva hrvatskih branitelja u Virovitici Marinom Kraljić, načelnikom Policijske postaje Slatina Miroslavom Babićem u pratnji policijskog službenika Željka Lukačeka…
Vijenci i upaljeni lampioni položeni su uz spomen ploču na nekadašnjoj prijavnici bivše vojarne, koju je 2018. godine postavila koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Slatine.
Riječima zahvale nazočnima se obratio gradonačelnik Slatine Tomo Tomić.
Smatram da nisam osoba koja treba previše o tome pričati jer nisam bio ovdje dok se to događalo. Samo mogu zahvaliti vama braniteljima i svima vama starijima koji ste omogućili nama mladima da smo danas ovdje, da živimo u slobodnoj Hrvatskoj i u našem gradu Slatini – istaknuo je gradonačelnik Tomić.
Zamjenik župana Virovitičko-podravske županije, Marijo Klement, istaknuo je ponos i zahvalnost hrvatskim braniteljima, naglasivši njihovu ključnu ulogu u stvaranju i obrani Republike Hrvatske.
Mi u županiji smo ponosni na hrvatske branitelje, na vas koji ste stvarali Republiku Hrvatsku, danas suverenu, europsku zemlju. Imamo se čime podičiti: imamo prvo oslobođeno naselje, prvi barjak na ulazu u našu županiju, odnosno u Republiku Hrvatsku, prvu razmjenu zarobljenika i prve oslobođene vojne objekte. Veliko je značenje oslobađanja vojnih objekata i karaula jer je neprocjenjivo koliko je to značilo vama da dobijete nužno naoružanje za obranu od agresora. Zato vam veliko hvala. Želim vam puno zdravlja i želim da se i dalje okupljamo jer se ovi važni datumi za povijest Republike Hrvatske nikada ne smiju zaboraviti – rekao je Klement.
Čestitke svima koji su sudjelovali u zauzimanju vojnih objekata uputio je i ratni zapovjednik slatinske Policijske postaje Đuro Matovina, koji je u vrijeme oslobađanja vojarne obnašao dužnost zamjenika zapovjednika te ih tom prigodom nazvao ratnicima svjetla.
Tijekom 1990. i 1991. godine u slatinskoj vojarni intenzivno se provodila obuka kadra iz dijela srpskog pučanstva koje je potom naoružavano, organizirano i usmjeravano u stvaranju paravojnih formacija u brdskom dijelu bivše općine Podravska Slatina te pripremama za oružanu pobunu i rušenje demokratski izabrane vlasti u Republici Hrvatskoj.
U tijeku narastanja obrambenih snaga, a posebice poslije napada i masakra u selima Čojlug, Četekovac i Balinci, javlja se sve veći broj dragovoljaca i potreba za naoružanjem koje se nalazilo u vojarni Slatina i karaulama Kapinci i Noskovci. Odluka Kriznog štaba o oslobađanju vojarne imala je krupne pozitivne pomake u stvaranju sigurnosti u gradu i jačanju cjelokupnog obrambenog sustava tadašnje općine Podravska Slatina. Odmah se krenulo u zaprečivanje ulaska i izlaska iz vojarne postavljenjem teških teretnih kamiona i cisterni te drugih raspoloživih sredstava na prilazne komunikacije.
Određeni su težišni pravci napada i na ključna mjesta postavljene raspoložive snage i naoružanje. Sa silosa, robne kuće i drugih dominantnih objekata neprekidno su se motrila sva kretanja unutar vojarne. Već od 6. rujna izvršena je totalna blokada vojarne pa se svaki izlazak iz vojarne morao najavljivati. Reducirana je isporuka vode i struje, a kasnije i potpuno ukinuta. Na razglase postavljene oko vojarne puštane su domoljubne pjesme i tako slamao moral bivše vojske koje su čuvale vojarnu. Ostvaren je kontakt s mladim vojnicima i nagovaralo ih se na predaju i prebjege iz vojarne. Prekinute su im sve telefonske veze s drugim snagama bivše JNA.
Takvim sveobuhvatnim i kontinuiranim pritiscima snaga ZNG i MUP-a te cjelokupnog obrambenog sustava, razbijen je potpuno moral neprijatelja te su bili primorani na predaju 16. rujna 1991. godine. Oslobađanje vojarne u Slatini i ulazak snaga ZNG u dotadašnje objekte bivše JNA imalo je veliki odjek među hrvatskim braniteljima i cjelokupnim hrvatskim narodom. Pored ove moralne dimenzije treba posebno naglasiti i značaj ove pobjede u materijalnom jačanju obrambenog sustava, a posebno postrojbi ZNG jer je u vojarni zarobljena velika količina naoružanja i opreme.
Ulaskom u objekte vojarne osjetio se jak miris benzina, te je pronađeno je 250 različitih minsko-eksplozivnih sredstava ili preračunato više od tisuću kilograma eksploziva spremnog za detonaciju i utopljenog u benzin. Može se samo pretpostaviti što bi se dogodilo u gradu da je aktivirano. “Peta kolona” koja je djelovala na području tadašnje općine Podravska Slatina odaslala je dojavu o ovim događajima, pa su odmah iza 14 sati po vojarni i gradu počele padati granate. Isto tako 16. i 17. rujna snage ZNG i MUP-a potpomognuti dragovoljcima iz okolnih mjesta oslobodile su granične karaule Kapinci i Noskovci. Oslobađanjem karaula i zarobljavanjem bojevih sredstava smještenih u njima ustanovljeno je da je prije predaje onesposobljen veći broj oruđa i streljiva bacanjem zatvarača u rijeku Dravu.
Zarobljeni oficiri bivše JNA prebačeni su u Bjelovar, a zatečeni ročni vojnici preobučeni u nova civilna odijela posredstvom Crvenog križa iz vojarne upućeni su svojim kućama. Može se s ponosom reći da je u Slatini bila prva oslobođena vojarna od Osijeka do Koprivnice, što je bilo izuzetno značajno za razvoj situacije i obrane ovih prostora. (www.icv.hr, www.radioslatina.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)
