Vlada Baranjske županije i partnerska županija iz Hrvatske Virovitičko-podravska županija, zaključile su projekt pod nazivom “Otporne granice – jačanje otpornosti na poplave i suše duž rijeke Drave” završnom međunarodnom konferencijom održanom u Pečuhu, koja je provedena uz potporu Europske komisije i uz stručni doprinos Panonske europske grupacije za teritorijalnu suradnju. Cilj inicijative bio je povećati pripravnost i prilagodljivost pograničnog područja uz Dravu koje je pogođeno sve češćim i ozbiljnijim klimatskim izazovima, posebno poplavama, kopnenim vodama i sušama.Vlada Baranjske županije i partnerska županija iz Hrvatske Virovitičko-podravska županija, zaključile su projekt pod nazivom “Otporne granice – jačanje otpornosti na poplave i suše duž rijeke Drave” završnom međunarodnom konferencijom održanom u Pečuhu, koja je provedena uz potporu Europske komisije i uz stručni doprinos Panonske europske grupacije za teritorijalnu suradnju. Cilj inicijative bio je povećati pripravnost i prilagodljivost pograničnog područja uz Dravu koje je pogođeno sve češćim i ozbiljnijim klimatskim izazovima, posebno poplavama, kopnenim vodama i sušama.
Pravovremenost projekta dobro ilustrira činjenica da je rijeka Drava 2023. godine dosegla vrhunac svih vremena, dok se iste godine regija suočila i s velikom sušom. Navedeno jasno naglašava zašto je prekogranična suradnja ključna.
Tijekom projekta, mađarski i hrvatski stručnjaci, predstavnici lokalnih samouprava, tijela za upravljanje vodama i upravljanje katastrofama zajednički su razvili akcijski plan koji nudi dugoročna rješenja i oblike suradnje za regiju. U akcijskom planu istaknuta je potreba za stvaranjem prekograničnih sustava za podatke i praćenje kako bi se osigurao brz i točan protok informacija te za pokretanjem zajedničkog programa osposobljavanja i razmjene znanja kako bi se povećala pripravnost stručnjaka i lokalnih vlasti. U dokumentu su spomenute i nove mogućnosti upravljanja vodnim resursima i sušom te je naglašena važnost uspostave zajedničkih komunikacijskih i koordinacijskih protokola u kriznim situacijama.
Na završnoj konferenciji sudionici su imali priliku poslušati izlaganja mađarskih i hrvatskih stručnjaka za vode, upravljanje katastrofama i zaštitu prirode o učincima klimatskih promjena i mogućim praktičnim rješenjima. Tijekom popodnevnih stručnih konzultacija zajednički su formulirali preporuke za sljedeće razdoblje, kao i zajedničku viziju za budućnost, prema kojoj pogranično područje uz Dravu može postati otpornije na klimatske izazove integriranim i održivim sustavom upravljanja vodama, koordiniranim protokolima upravljanja katastrofama i aktivnim sudjelovanjem građana.
Partneri smatraju iznimno važnim da akcijski plan koji je upravo pripremljen ne ostane samo stručni dokument, već da pruži stvarnu osnovu za buduće mađarsko-hrvatske zajedničke natječaje, suradnju i međusobni razvoj, što će dugoročno doprinijeti sigurnosti i održivom razvoju regije.
“Financira Europska unija. Međutim, izražena stajališta i mišljenja isključivo su autora i ne odražavaju nužno stajališta i mišljenja Europske unije, Udruženja europskih pograničnih regija (AEBR) ili Mission Opérationnelle Transfrontalière (MOT).”
(ravidra.hr)
