Nova školska godina donijela je najveću reformu srednjoškolskog obrazovanja u posljednjih 30 godina – modularnu nastavu u strukovnim školama. U Virovitičko-podravskoj županiji škole su brzo prilagodile nastavu tom fleksibilnom modelu, koji umjesto klasičnih predmeta uvodi tematske module usmjerene na konkretne vještine i znanja. Kako izgleda nastava u novom sustavu i koje sve prednosti, ali i izazove ova promjena donosi, doznajte u nastavku.Nova školska godina donijela je najveću reformu srednjoškolskog obrazovanja u posljednjih 30 godina – modularnu nastavu u strukovnim školama. U Virovitičko-podravskoj županiji škole su brzo prilagodile nastavu tom fleksibilnom modelu, koji umjesto klasičnih predmeta uvodi tematske module usmjerene na konkretne vještine i znanja. Kako izgleda nastava u novom sustavu i koje sve prednosti, ali i izazove ova promjena donosi, doznajte u nastavku.
Gotovo je s paralelnim učenjem desetak predmeta. Učenici zahvaljujući novouvedenoj modularnoj nastavi istovremeno prate manji broj modula u kraćim vremenskim intervalima, što im omogućuje veću usmjerenost i manje opterećenja, a praktična nastava (po novom – učenje temeljeno na radu) dobila je ključnu ulogu – odvijajući se u školskim praktikumima i kod lokalnih poslodavaca.
Kao prednost ovog modela navodi se veća jasnoća i preglednost nastavnih sadržaja, ali i povećan interes učenika za sadržaje koji su usklađeni s njihovim budućim zanimanjima i stvarnim situacijama iz radnog okruženja. Ipak, tu su i izazovi – prvenstveno prilagodba nastavnih planova te drukčija organizacija rada.
Jedna od škola koja se suočava s ovom reorganizacijom rada jest Strukovna škola Virovitica. U skladu s reformom strukovnog obrazovanja, ova virovitička škola uvela je dva nova, tržištu prilagođena smjera – referent za poslovnu ekonomiju i tehničar za ugostiteljstvo.
Novi kurikuli donose nove sadržaje; ne postoje više predmeti, već moduli koji sadrže povezane ishode koje učenici moraju usvojiti. Učenici imaju aktivniju ulogu u nastavi, što je čini zanimljivijom i interaktivnijom. Velik naglasak stavljen je na projektne aktivnosti i učenje temeljeno na radu. Modularna nastava potiče kreativnost, a metode rada nisu strogo definirane, već se daje sloboda u kreiranju nastavnog procesa – objašnjava ravnateljica Pavica Biondić-Ivanković.
Postavlja se pitanje zašto je do tih promjena došlo? Ravnateljica odgovara da je cilj učenicima omogućiti brže i fleksibilnije stjecanje konkretnih kompetencija koje su usklađene s potrebama tržišta rada. Poslodavci sve više traže specifična znanja i vještine, a modularni pristup omogućuje upravo takvo obrazovanje.
Jedan od novih smjerova Strukovne škole Virovitica jest „referent za poslovnu ekonomiju“ koji predstavlja unaprijeđeni četverogodišnji kurikulum s većim brojem sati općeobrazovnih predmeta, čime se učenicima olakšava polaganje državne mature i upis na visoka učilišta.
Učenici se mogu usmjeravati prema konkretnim zanimanjima, kao što su asistent za upravljanje projektima, ekonomski referent, referent za ljudske potencijale, marketing, bankarstvo… Nude im se i atraktivni izborni moduli poput digitalnog marketinga, javne nabave i upravljanja projektima – ističe ravnateljica.
Uz prethodno spomenuti, novitet u ovoj školi je i smjer promijenjena naziva „tehničar za ugostiteljstvo“, gdje se naglasak stavlja na učenje temeljeno na radu koje će se odvijati u specijaliziranim učionicama, praktikumu, ugostiteljskim objektima te regionalnom centru kompetentnosti, objašnjavaju iz škole.
Ni Industrijsko-obrtničku školu Virovitica nije zaobišla ova velika reforma. Nastavni sadržaji usmjeravaju se prema ishodima učenja, razdijeljeni su u module koji traju određeno vrijeme i usredotočeni su na sposobnost učenika da usvoji određena znanja i vještine, objašnjava ravnatelj Goran Horvat.
Prednosti ove reforme su intenzivniji rad na praktičnim vještinama, bolja povezanost teorije i prakse te veća prilagodljivost potrebama gospodarstva. Moduli učenicima omogućuju bolje usavršavanje pojedinih praktičnih vještina i bolje su povezani sa zahtjevima tržišta rada – navodi Horvat.
S druge strane, izazovi su, prije svega, planiranje i izrada rasporeda koji postaje zahtjevniji jer je potrebna velika koordinacija, poput raspoređivanja nastavnika po pojedinim modulima – dodaje ravnatelj.
Konkretni noviteti u ovoj su školi i promjene naziva te razvoj novih programa, a to su: automehatroničar/ka, monter/ka strojarskih instalacija, operater/ka za strojne obrade i serviser/ka karoserije motornih vozila. Ostali smjerovi u Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica također su obuhvaćeni modularnom nastavom, ali im je naziv ostao nepromijenjen, naglašava ravnatelj Goran Horvat.
Modularna nastava u Tehničkoj školi izvodi se u dva sektora – sektor šumarstva i drvne tehnologije te sektor elektrotehnike i računalstva. U sektoru zdravstva nije se išlo u modularnu nastavu te se ona odvija prema starom programu, govori nam ravnatelj Dino Davidović, dodatno pojasnivši i određene novitete u sklopu ove velike reforme.
Umjesto nastavnog predmeta Fizike uveden je modul Osnove mehanike materijalne točke, koja ima četiri skupa ishoda učenja. Umjesto predmeta Kemije uveden je novi modul Građa atoma i vrste kemijskog vezivanja te Ugljikovodici i organski spojevi s kisikom. Naposljetku, umjesto predmeta Biologije uveden je predmet Čovjek i zdravlje – objašnjava Davidović.
Glavna prednost modularne nastave jest to što učenici tijekom kraćeg razdoblja mogu obuhvatiti jednu cjelinu, dobivajući tako cjelovitu sliku modula u kraćem vremenu. Isto tako, moduli se logički nižu jedan za drugim, govori ravnatelj, osvrnuvši se pritom i na izazove.
Izazov je definitivno manjak prostora – djeca mogu birati između više izbornih modula, što iziskuje dodatan prostor koji nemamo – zaključuje ravnatelj.
Srednja škola Marka Marulića Slatina držala se preporuke MZO za nastavak rada s postojećim smjerovima, istovremeno prelazeći na modularnu nastavu. Pojednostavljeno, još uvijek nisu uveli konkretne, nove module, govori ravnatelj Alen Đurasek.
Modularna nastava uvedena je u strukovna zanimanja u sektoru poljoprivrede, elektrotehnike i ekonomije. Nema više određenih predmeta, a način predavanja i učenja nije više sjedi i “uči napamet”, već uvodimo učenje temeljno na radu. Primjerice, veći dio praktične nastave u poljoprivredi obavit će se na poljoprivrednom gospodarstvu, a nešto manji dio u praktikumu te poljoprivrednim poduzećima – otkriva Đurasek.
Sama struktura nastave mijenjat će se tijekom godine uvođenjem novih modula, kaže. Iako je o iskustvima još uvijek prerano govoriti, doznali smo kako je na promjenu reagirao sam kadar škole.
Nastavnici doživljavaju modularnu nastavu na razne načine – jedni se opiru, a drugi su se pomirili s time. Nekako smo se povezali, zajedno odrađivali „zadaću“ i razmjenjivali iskustva. Prepreka će biti, ali poznajem svoje kolegice i kolege – spremni smo na sve izazove – dodaje.
Za razliku od prethodno spomenute slatinske škole, u Industrijsko-obrtničkoj školi Slatina uvedeni su brojni moduli koji prate suvremene potrebe struke i tržišta rada, poručuju iz ove škole.
Među novitetima ističu se moduli poput Primjena komunikacijskih vještina u postupku zapošljavanja te Komunikacija u ugostiteljstvu. Za učenike koji se obrazuju za kuhare i konobare uveden je modul Poslovanje i upravljanje cijenama i troškovima ugostiteljskog objekta. Nadalje, modul Prodaja na stranom jeziku jača komunikacijske kompetencije na stranom jeziku u profesionalnom kontekstu – kaže ravnatelj Mladen Graovac.
Novost je i objedinjavanje pojedinih zanimanja. Primjerice, zanimanje monter strojarskih instalacija obuhvaća poslove vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije te instalatera kućnih instalacija, čime se učenicima omogućuje šire stručno znanje i fleksibilnost u odabiru karijernog puta.
Vrednovanje se temelji na modulima umjesto na klasičnim predmetima, što nastavni proces čini dinamičnijim i osigurava bržu povratnu informaciju učenicima. Svaki modul završava ocjenjivanjem i dodjelom CSVET bodova, što omogućuje preciznije praćenje i evidentiranje stečenih kompetencija – dodaje Snježana Ostojić, školska pedagoginja.
Srednja škola „Stjepan Ivšić“ Orahovica mješovita je škola koja funkcionira u dvije didaktičke cjeline – smjer opće gimnazije i strukovni smjerovi. Uz navedeno, u školi postoji i sektor zdravstva, što dodatno komplicira implementaciju modularne nastave, ističe ravnatelj Davor Jeger.
Modularna nastava u našoj je školi započela u dva razredna odjela i ukupno šest novih smjerova. Radi se o trogodišnjim smjerovima u sektoru strojarstva, ugostiteljstva te poljoprivrede. Smatram da smo vrlo uspješno odradili sve pripremne radnje kako bi se nastava odvijala po novom modelu bez većih problema – napominje ravnatelj.
Činjenica da se škola posljednjih godina značajno opremila, u smislu nabave strojeva, uređaja i alata, značajno pomaže prilikom organiziranja učenja temeljenog na radu, dodaje.
Reakcije učenika su odlične, iako smo tek na početku nastavne godine. Nastavnici su u određenoj „prijelaznoj fazi adaptacije“, ali brzo se prilagođavaju novim načinima rada. Sve u svemu, početak provođenja modularne reforme možemo ocijeniti vrlo pozitivnom, uz svjesnost da postoje određeni organizacijski izazovi s kojima se moramo suočiti – završava Jeger.
Reforma strukovnog obrazovanja u Srednjoj školi Stjepana Sulimanca Pitomača uvedena je u gotovo sve sektore, osim zanimanja farmaceutski tehničar, otkriva nam ravnatelj Marko Marić. Modernizacija nastavnog procesa i usklađenost s potrebama tržišta samo su neke od dobrobiti njena uvođenja.
Ova reforma osuvremenjuje strukovne kurikulume programa koje izvodimo. Ako uzmete u obzir da dio zanimanja koje izvodimo datiraju iz 1997. godine, onda shvaćate da je reforma bila nužna – primjećuje ravnatelj.
U našoj školi već godinama stavljamo naglasak na učenje temeljeno na radu, tako da sam prelazak na modularnu nastavu za nas ne predstavlja prevelik izazov – dodaje Marić.
Kada je riječ o dodatnim novitetima, u trogodišnjim programima više nema opće matematike, već samo područja matematike koja su nužna za određena zanimanja. Također, sva zanimanja imaju modul Informacijsko-komunikacijske tehnologije, gdje se učenici susreću s novim tehnologijama u svojim područjima. Naposljetku, praktična nastava u dosadašnjem obliku više ne postoji, umjesto toga unutar svakog modula definirani su ishodi učenja koje učenici trebaju ostvariti kako bi uspješno položili module, zaključuje ravnatelj.
(icv.hr, dj, Foto: redakcija ICV-a, K. Toplak)
