Ljeto je mnogima omiljeno godišnje doba koje sa sobom nosi mnoge radosti, od kupanja, sunčanja ili pak boravka u prirodi, u lovu, ribolovu ili roštiljanja u nekoj debeloj hladovini. No upravo ovo zadnje spomenuto ne mora pod svaku cijenu biti i bezazleno, jer čovjek htio ne htio iste potrebe mora dijeliti i s kukcima, posebno najvećem i najopasnijem u našim krajevima – stršljenom.Ljeto je mnogima omiljeno godišnje doba koje sa sobom nosi mnoge radosti, od kupanja, sunčanja ili pak boravka u prirodi, u lovu, ribolovu ili roštiljanja u nekoj debeloj hladovini. No upravo ovo zadnje spomenuto ne mora pod svaku cijenu biti i bezazleno, jer čovjek htio ne htio iste potrebe mora dijeliti i s kukcima, posebno najvećem i najopasnijem u našim krajevima – stršljenom.
Uglavnom, radi se o insektu koji pripada obitelji osa, a poznati su po svom neugodnom ubodu. Obično su dugi od 30 do 45 milimetara, a prepoznatljivi su po žutim prugama na tamnom tijelu. Ubodi stršljena obično uzrokuju blage simptome, ali ponekad mogu uzrokovati teške alergijske reakcije i zabrinjavajuće kliničke znakove. Otrov stršljena sadrži histamin koji kod ljudi može izazvati teške alergijske reakcije, pa i smrt. Većina uboda stršljena može se liječiti samostalno, ali u slučaju ozbiljnih simptoma treba odmah potražiti liječničku pomoć.
Sve to navodi na činjenicu da te kukce ne treba uzimati olako, a još manje obračunavati s njima bez posebnog znanja i opreme, što nam je potvrdio i dugogodišnji vatrogasac i vatrogasni časnik, zamjenik načelnika JVP Virovitica, ujedno i zapovjednik DVD Korija Boris Tomšić, jedan od rijetkih u Virovitičko-podravskoj županiji koji se obračunava s ovim opasnim kukcima. Osim toga Boris je i dugogodišnji pčelar što mu daje dodatno znanje u bavljenju tim poslom.
“Kombinacija vatrogasca i pčelara uistinu je dobra jer radi se o spoju znanja o kukcima, ophođenju s njima, ali i spretnosti penjanja po ljestvama, pristupu težim terenima i ostalom” – rekao nam je Boris koji je odmah upozorio da istrebljivanje stršljenova nije dužnost vatrogasaca, ali on to radi jer nema tko drugi, a u isto vrijeme želi pomoći i ljudima u čijoj se neposrednoj blizini nastane ovi kukci.
“Radim to na humanoj bazi, a u sezoni stršljena, dakle od početka srpnja pa do sredine rujna na teren ponekad izlazim i do sedam puta dnevno, ovisno o situaciji. Iz tog se može iščitati da je ta najveća osa sveprisutna, a ima potrebu naći si sigurno i skrovito mjesto za prezimljenje, kao i opskrbu zalihama potrebnim za zimu. Mogu se nalaziti u prirodnim šupljinama drveća ili stijena, no najveći problem predstavljaju gnijezda smještena u zgradama u kojima borave ljudi. Stoga je logično pitanje – kako ih se riješiti. E u tom slučaju i kada se radi o našem području zazvoni mi mobitel, uzimam opremu i odlazim na teren. Sa sobom obavezno nosim zaštitno odijelo od uboda pčela jer iako nije idealno za stršljena, ipak malo pomogne. Naime postoje i kombinezoni ili skafanderi koji su tvrđi i služe upravo za zaštitu od stršljenova. Uz to koristim i namjenski insekticid za suzbijanje stršljenova u obliku spreja koji svoj usmjereni mlaz može poslati i na udaljenosti od oko tri metra. Naravno, treba biti precizan i znati kako i kada što sigurnije pristupiti tom poslu jer kad se osjete ugroženima, stršljenovi će odmah napasti. Jedan stršljen može ubosti jednom ili više puta, a ponekad se stršljeni roje, što rezultira desecima ili stotinama uboda. Također, samo ženke stršljena mogu ubosti, mada dok primijetimo razliku, sve je gotovo” – našalio se Boris koji je odmah potom dao i korisnu sugestiju svima onima koji to pokušavaju sami.
“Ne bih to preporučio nikome tko to ne zna raditi, a još manje bih preporučio uništavanje tih kukaca plamenom, kao što to dosta ljudi čini, jer pogotovo ako se radi o stambenim prostorima ili dvorišnim objektima, tako lako može doći do požara, posebno u suho, ljetno vrijeme. U tom slučaju valja zamoliti nekog pčelara ili osobu koja je osposobljena za taj nimalo bezopasan posao. Osim toga može se i preventivno djelovati. Jedan od njih je da i nakon što eliminiramo stršljenove, ne diramo njihova gnijezda, jer stršljen je kao i drugi kukci podložan feromonskoj reakciji tako da neće naseliti gnijezdo gdje je istrebljen prethodni roj” – upozorio je Boris koji je skrenuo pozornost na oprez i onima koji borave u prirodi.
“Preporuka je ako ih primijetimo ostati miran, maknuti se od njih, ne oblačiti jarke boje ili koristiti parfeme, jelo i piće držati pod poklopcem, ne napadati ih bez razloga i slično. Ako ipak dođe do uboda, na najbrži mogući način se uputiti do prve ambulante. „Zlatno” je pravilo kloniti se šupljih debala i uvijek imati na umu da nismo jedini koji po vrućem danu želimo naći hladovinu. Ako se budemo pridržavali tih pravila, znatno će se smanjiti i opasnost od napada stršljena” – podučio nas je Boris Tomšić. (icv.hr, bs, Foto: Bruno Sokele)
