Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti, kako bi ukazali na bioraznolikost kao globalnu vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije. Ovaj datum je i spomen na usvajanje Konvencije o bioraznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih dobara te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. Međunarodni dan bioraznolikosti svake se godine posvećuje jednoj ključnoj temi vezanoj uz bioraznolikost kao što je poljoprivreda, klimatske promjene, invazivne strane vrste ili šume. Ove se godine Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava pod sloganom Usklađenost s prirodom i održivi razvoj.Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti, kako bi ukazali na bioraznolikost kao globalnu vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije. Ovaj datum je i spomen na usvajanje Konvencije o bioraznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih dobara te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. Međunarodni dan bioraznolikosti svake se godine posvećuje jednoj ključnoj temi vezanoj uz bioraznolikost kao što je poljoprivreda, klimatske promjene, invazivne strane vrste ili šume. Ove se godine Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava pod sloganom Usklađenost s prirodom i održivi razvoj.
Hrvatska također vodi brigu o očuvanju bioraznolikosti i unaprjeđenju zaštite prirode te je Odlukom Hrvatskog sabora 2003. godine odlučeno da se 22. svibanj obilježava i kao Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.
Bioraznolikost predstavlja sveukupnost živih organizama, a uključuje raznolikost unutar i između vrsta te raznolikost životnih zajednica i ekosustava. Očuvana bioraznolikost omogućuje usluge ekosustava poput hrane, pitke vode, regulacije klime i sprječavanja poplava.
Broj poznatih vrsta i podvrsta u Hrvatskoj je gotovo 40.000, iako se pretpostavlja da je taj broj ipak znatno veći. Oko 3 posto od ukupnog broja poznatih vrsta čine endemi – vrste ograničene geografske rasprostranjenosti. Danas veliku prijetnju očuvanju bioraznolikosti predstavlja širenje invazivnih stranih vrsta koje imaju negativan utjecaj na bioraznolikost nekog područja te na zavičajne vrste.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije cijeli ovaj tjedan aktivno radi na suzbijanju invazivnih stranih vrsta (prava svilenica i žljezdasti nedirak – projekt Ružičaste zloćke) i uključivanju šire javnosti u europske akcije Alien CSI Bioblitz koja će se provoditi od 19. do 25. svibnja 2025. godine kako bi se evidentirala staništa i prisutnost invazivnih stranih vrsta na području Virovitičko-podravske županije i europski Dan ekološke mreže Natura 2000, akciji koja će se provoditi od 17. do 25. svibnja 2025. godine i pružiti priliku svima da istraže, dokumentiraju i podijele svoja opažanja prirode u zaštićenim područjima ekološke mreže Natura 2000. Fotogaleriju pogledajte OVDJE. (virovitica-nature.hr)
