Lijepa Naša nalazi se u godini svehrvatskog kraljevstva i važnih obljetnica za povijest našeg naroda, od krunidbe kralja Tomislava do one kralja Dmitra Zvonimira. Upravo je 1100. godišnjica Hrvatskog kraljevstva bila izvrstan povod za slavljenje svega hrvatskoga. Shodno tomu, Ante Nadomir Tadić Šutra, književnik i hrvatski branitelj, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica predstavio je svoju pjesničku zbirku „Anera“.Lijepa Naša nalazi se u godini svehrvatskog kraljevstva i važnih obljetnica za povijest našeg naroda, od krunidbe kralja Tomislava do one kralja Dmitra Zvonimira. Upravo je 1100. godišnjica Hrvatskog kraljevstva bila izvrstan povod za slavljenje svega hrvatskoga. Shodno tomu, Ante Nadomir Tadić Šutra, književnik i hrvatski branitelj, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica predstavio je svoju pjesničku zbirku „Anera“.
Na početku ove večeri domoljubnih stihova, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica Robert Fritz pozdravio je sve okupljene, među kojima su bili i gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin sa suradnicima, predsjednik Županijskog odbora Zajednice branitelja HDZ-a Gojko Šušak VPŽ Zvonko Kožnjak, predsjednik virovitičke HVIDRA-e Mirko Poljanac te ostali hrvatski branitelji. Fritz se ujedno obratio i samom autoru s nekoliko prigodnih riječi.
“Zadovoljstvo nam je što ste s nama nakon dugog niza godina. Vjerujemo da je upravo vaša zbirka dijalektalne poezije u Mjesecu hrvatskog jezika velik doprinos korpusu i ljepoti našeg jezika. Čestitam vam na još jednoj zbirci stihova i siguran sam da ćemo vas podržati i u narednom spisateljskom pothvatu” – rekao je Fritz.
Ovaj književni susret, u organizaciji HVIDRA-e Virovitica, nastavljen je uvodnom riječi moderatorice i predsjednice Ogranka Matice hrvatske u Virovitici Ivane Vidak Teskera.
“Gospodin Ante svestrani je književnik koji iza sebe ima velik opus djela. Njegova tematika je zapravo vrlo jednostavna – to su uglavnom jednostavni književni motivi o ljubavi prema rodnom kraju, ali on uvijek nekako u svoju poeziju uspijeva uvrstiti i neke općeljudske motive poput ljubavi. Ono što je karakteristično za ovu zbirku jest motiv žene Anere, arhetip žene koja je čuvarica hrvatskoga praga” – istaknula je Vidak Teskera, naglasivši kako Hrvati dosta dobro prihvaćaju domoljubnu literaturu, iako kod nekih postoji određeni zazir prema tome što je hrvatsko. Dodaje kako bi se tradicija trebala uvijek poštivati i prenositi s koljena na koljeno, odnosno da bismo trebali biti svjesni toga tko smo, što smo i gdje pripadamo.
U zbirci domoljubnog ozračja stotinjak je pjesama nastalih u proteklih nekoliko godina, a naslovna junakinja Anera je plemenita žena Ličanka kojoj je Tadić Šutra posvetio poemu s točno stotinu rimovanih četverostiha.
“Početkom 20. stoljeća naš znameniti književnik Mile Budak napisao je jedno od najboljih književnih djela toga vremena, „Ognjište“. Nakon što sam ga pročitao, zainteresirao sam se kako oživjeti lik i djelo Anere Babić. Dakle, nije riječ o izmišljenoj osobi, ona je doista postojala. Anera je živjela u selu Sveti Rok kao nadničarka i doživjela je strašnu tragediju. U svim životnim nedaćama bila je toliko ponosna i jaka, znala se radovati, veseliti, poniziti, moliti… Nitko nikada nije vidio njene suze. Ona je za mene jedna od dičnih Hrvatica i heroina poput Ane Katarine Zrinski ili Mile Gojsalić” – objašnjava Šutra, dodavši kako su mnoge Ličanke iskazale svoju sreću što je netko napokon oživio njihovu Aneru.
„Anera“ ujedno predstavlja i dvanaestu knjigu stihova ovog autora više uglazbljenih domoljubnih pjesama, od kojih su najpoznatije ‘Ne daj se Cetino’ i ‘Stina pradidova’.
“Svojim stihovima pokušavam povezati sjever i jug, odnosno istok i zapad. Želim pokazati kako jednako ljubim Hrvatsku i Hrvate iz Iloka, kao i one iz Cavtata. U mojim pjesmama ne postoji nijedna druga poveznica nego li – ljublje (bogoljublje, domoljublje, čovjekoljublje, ženoljublje). Isto tako, u mojim pjesmama nema isključivosti, iako me pojedinci smatraju isključivim samo zato što volim svoju domovinu. Iskreno govoreći, meni taj epitet gotovo i godi. Ako tako misle oni koji ne vole Hrvatsku, onda moram biti još jači i još ustrajni” – zaključuje autor, pritom zahvalivši kolegama braniteljima na pozivu.
Ovim djelom Tadić Šutra nastavio je svojim prepoznatljivim stilom održavati tradiciju hrvatskog domoljubnog pjeva. Da je iznimno važno njegovati hrvatsku povijest, kako za psihofizičko zdravlje branitelja, tako i za generacije koje dolaze, istaknuo je Mirko Poljanac, umirovljeni hrvatski branitelj i dugogodišnji predsjednik virovitičke HVIDRA-e.
“HVIDRA Virovitica, osim brige za skrb hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, uporno potiče branitelje da budu „korisni“ u društvu jer ako se osjećaju korisnima, imaju puno kvalitetniji život. Osim već tradicionalnih sportskih druženja, organiziramo razne izložbe i promocije ovakvih književnih djela. Iznimno mi je drago što postoje branitelji koji promiču hrvatske vrijednosti, koji vode brigu o Hrvatskoj na razne načine – neki kroz pjesme kao naš prijatelj Ante, neki kroz dokumentarne filmove i razne druge aktivnosti” – zaključio je Poljanac.
Večer domoljubnih stihova svojim su nastupima uveličale članice Vokalnog ansambla Contesse, kao i grupa Artes. (icv.hr, dj)
