U nedjelju, 2. veljače, obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa. Na taj dan je 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o zaštiti vlažnih područja od međunarodne važnosti, naročito vrijednih kao staništa ptica močvarica. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće čuvanje vlažnih staništa na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa. Time se podiže svijest ljudi o važnosti močvarnih područja i drugih vlažnih staništa. Vlažna staništa čine ekosustave koji se ubrajaju među najproduktivnija i biološki najbogatija područja na Zemlji, ali su i među najugroženijima.U nedjelju, 2. veljače, obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa. Na taj dan je 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o zaštiti vlažnih područja od međunarodne važnosti, naročito vrijednih kao staništa ptica močvarica. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće čuvanje vlažnih staništa na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa. Time se podiže svijest ljudi o važnosti močvarnih područja i drugih vlažnih staništa. Vlažna staništa čine ekosustave koji se ubrajaju među najproduktivnija i biološki najbogatija područja na Zemlji, ali su i među najugroženijima.
Republika Hrvatska je potpisnica Ramsarske konvencije od 1991. godine, a na Ramsarskom popisu nalaze se parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko Polje, Vransko jezero, posebni rezervat Crna Mlaka kod Jastrebarskog te Donji tok rijeke Neretve, parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te Posebni rezervat Crna Mlaka kod Jastrebarskog i Donji tok rijeke Neretve.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana vlažnih staništa je Zaštita vlažnih staništa za našu zajedničku budućnost.
Prema procjenama, od 1700. godine nestalo je gotovo 90% svjetskih vlažnih staništa, koja nestaju tri puta brže od šuma. Vlažna staništa obuhvaćaju veći broj stanišnih tipova, no neka od njih da bi se očuvala, trebaju pomoć čovjeka. Vlažna staništa su ključna za očuvanje bioraznolikosti, pročišćavanje vode, kao izvor hrane, pružanje zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta, a predstavljaju i veliku kulturnu vrijednost kao područja za rekreaciju, učenje, posjećivanje i inspiraciju.
Vlažna staništa su najproduktivniji ekosustavi na svijetu iako pokrivaju samo 6% površine Zemlje, a posebno su važna za ugrožene ptice močvarice koje u njima nalaze staništa za gniježđenje, hranilišta ili zimovališta.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, 31. siječnja 2025. godine, povodom Svjetskog dana vlažnih staništa organizira već tradicionalnu zimsku biciklijadu pod nazivom 5. Winter Wetlands Bike Tour, koja se i ove godine realizira kao aktivnost projekta Očuvanje i obnova poplavnih šumskih staništa duž rijeka Mura-Drava-Dunav/Preserving and restoring floodplain forest habitats along the Mura-Drava-Danube rivers. (virovitica-nature.hr)
