Nakon prvog dana znanstveno-stručnog skupa “Virovitica 1234. – 2024.: Crkva, kultura, društvo, baština”, u petak je Kazalištu Virovitica održan drugi i posljednji dan skupa na kojemu su brojni izlagači s vodećih hrvatskih znanstvenih institucija nastavili predstavljanja različitih aspekata bogate virovitičke povijesti. Na programu su bile dominantne sesije “Domovinski rat i stanovništvo” te “Identitet i kultura grada Virovitice”, a znanstvenici su se dotakli i teme virovitičkog novinarstva.
Nakon prvog dana znanstveno-stručnog skupa “Virovitica 1234. – 2024.: Crkva, kultura, društvo, baština”, u petak je Kazalištu Virovitica održan drugi i posljednji dan skupa na kojemu su brojni izlagači s vodećih hrvatskih znanstvenih institucija nastavili predstavljanja različitih aspekata bogate virovitičke povijesti. Na programu su bile dominantne sesije “Domovinski rat i stanovništvo” te “Identitet i kultura grada Virovitice”, a znanstvenici su se dotakli i teme virovitičkog novinarstva.
Profesor virovitičkih korijena s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Igor Kanižaj, u svojem 15-minutnom izlaganju pojasnio je virovitički doprinos razvoju novinarstva i lokalne zajednice na primjeru prvih ovdašnjih novina Virovitičan, nadajući se kako će ovaj dvodnevni skup, kao i nadolazeći zbornik, staviti Viroviticu na pravo mjesto na karti novinstva, posebice na početku 20. stoljeća kada su izazovi bili zaista veliki.
- Novine Virovitičan ostavile su nevjerojatan trag u povijesti Virovitice koji do sada nije bio istraživan u velikoj mjeri. Možemo puno naučiti iz povijesti novinstva u Virovitici. Virovitičko novinstvo i kasnije novinarstvo uistinu može biti primjer brojnim drugima u Hrvatskoj te inspiracija novim generacijama – počevši od onih osnova novinarstva o kojima možda ne govorimo dovoljno. Ono što čitajući novine Virovitičan možemo vidjeti danas, u odnosu na prije 100 godina, jest da je kvaliteta bila na prvom mjestu. Kada bi današnji mladi novinari čitali stara izdanja Virovitičana, uvidjeli bi da određene stvari možemo doslovce kopirati u rečenicu i da vrijede i za današnje vrijeme – govori Kanižaj, pohvalivši rad nekolicine Virovitičana koji su pridonijeli tome.
Komentirajući današnju kvalitetu novinarskog zanata u Virovitici, Kanižaj zaključuje kako ima puno prostora za dodatna poboljšanja.
- Moramo osvijestiti da više nije popularno ono što je nekada bilo, da je sve teže potaknuti ljude da se vrate na početke čitanja novina u pravom smislu riječi. Naglašavajući krajnje profesionalne kriterije svakog novinara, očekuje se pomoć i potpora lokalne zajednice, bez koje nažalost nećemo moći ustrajati upravo u ovom segmentu profesionalnosti – istaknuo je Kanižaj.
Priču lokalnog novinarstva nastavio je njegovati i danas aktualni Virovitički list – jedina lokalna tiskovina na području Virovitičko-podravske županije koja kontinuirano izlazi već sedam desetljeća. O zadržanoj visokoj razini profesionalnosti ovih novina u teškim vremenima novije hrvatske povijesti, ratnih 90-ih, govorio je znanstveni suradnik s Instituta za istraživanje migracija, Krešimir Bušić.
- Virovitički list odigrao je jednu od najznačajnijih uloga u informiranju hrvatskih građana sa šireg virovitičkog područja prije i tijekom Domovinskog rata. U početku su to bile klasične kratke vijesti koje su prenosile informacije o ljudima u potrebi. Kako se rat rasplamsavao, sve se više koriste i druge riječi koje govore o razornosti rata. Ipak, moram naglasiti da Virovitički list tijekom cijelog rata nije imao propagandistički karakter, već onaj informativni. Kvaliteta novinskih članaka iz tog vremena, upravo kada je riječ o emocijama, jest takva da je ta tiskovina čak smirivala tenzije na ovim prostorima i nije raspršivala nacionalnu mržnju, kao što je to bio slučaj u srpskim medijima toga vremena. Kvaliteta novinarskog rada u Virovitičkom listu od 1991. do 1993. je vrlo velika – ocijenio je Bušić.
- Samo 1991. godine napisano je preko 70 članaka o humanitarnoj pomoći i u tih 70 članaka je razvidno da je Virovitica prvo bila grad koji daje humanitarnu pomoć drugima, da bi se potom približavanjem rata Virovitici i dolaskom izbjeglica na ovo područje iz tih članaka jako lijepo mogao iščitati dolazak humanitarne pomoći izvana – objašnjava Bušić, istaknuvši veliku važnost pomoći hrvatskog iseljeništva u ratnim devedesetima. Ta je pomoć, govori ovaj znanstveni suradnik, zanemarena, slabo istražena i nije cjelovito publicirana na razini cijele Hrvatske.
Podsjetimo, ovaj znanstveni skup održavao se s namjerom popunjavanja historiografskih praznina i predstavljanja novih spoznaja o Virovitici u kontekstu hrvatske povijesti, a cilj je bio interdisciplinarnim pristupom istražiti virovitičko povijesno i društveno nasljeđe, osobito ulogu Crkve u kulturno-obrazovnom razvoju grada.
U dva dana skup je okupio više od 30 eminentnih predavača, znanstvenika i doktora znanosti koji su kroz svoja istraživanja ukazali na nove spoznaje o virovitičkom povijesnom i društvenom nasljeđu. Predsjednik Organizacijskog odbora znanstveno-stručnog skupa Vlatko Smiljanić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, naglasio je važnost skupa koji se u Virovitici održava nakon punih 40 godina i donosi nove historiografske spoznaje koje su nedostajale u dosadašnjim istraživanjima.
- Spoznaje će poslužiti ne samo za novi virovitički zbornik, već će postati temelj i novim istraživanjima – rekao je.
Skup je organizirao Franjevački samostan i Župa sv. Roka u Virovitici kao idejni pokretači, u suradnji s vodećim hrvatskim znanstvenim institucijama – Fakultetom hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskim katoličkim sveučilištem te Hrvatskim institutom za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, pod pokroviteljstvom Grada Virovitice. (www.icv.hr, Fotografije: Dora Jagarinec i Kristijan Toplak)
