Svakim danom sve je više korisnika sustava navodnjavanja. Najviše se to vidi na području općine Sopje, gdje je uostalom i najviše navodnjavanih površina vodom iz rijeke Drave. Već ranom zorom, u funkciji su brojni tifoni i „kišna krila“, natapajući plodne površine.
Svakim danom sve je više korisnika sustava navodnjavanja. Najviše se to vidi na području općine Sopje, gdje je uostalom i najviše navodnjavanih površina vodom iz rijeke Drave. Već ranom zorom, u funkciji su brojni tifoni i „kišna krila“, natapajući plodne površine.
Izuzev sustava navodnjavanja Đolta, koji se natapa vodom iz bunara, svi ostali su vodom iz Drave.
Virovitičko-podravska županija, je do sada, najvećim dijelom kroz EU fondova, u sustave navodnjavanja uložila više od 23,3 milijuna eura. U funkciji su četiri sustava, Kapinci – Vaška i Kapinci – Vaška II. faza, potom Novi Gradac – Detkovac i Šolta. Tu se ne staje, pa tako Sustav navodnjavanja Lukač ima građevinsku dozvolu, a potpisan je ugovor za projektiranje sustava Đolta II.
U budućnosti se planira “Sustav navodnjavanja Čađavica” na 2.145 hektara za koji je izrađena predinvesticijska studija te je u fazi izrada idejnog projekta kako bi se dobila lokacijska dozvola. Planira se i Sustav navodnjavanja Zdenci (2.665 hektara), za koji je također izrađena predinvesticijska studija, kao i Sustav navodnjavanja Čačinci-Crnac (2.129 ha). Sa svim planiranim kao i već izgrađenim sustavima navodnjavanja Virovitičko-podravska županija imat će pod navodnjavanjem više od 10.000 hektara.
- Trenutno imamo gotovo 3.000 hektara navodnjavanih površina, a cilj je da se kroz sljedećih 10 godina dosegne 10.000 hektara budući da na području naše županije ima ukupno 120.000 hektara poljoprivrednog zemljišta od čega 87.000 hektara čine oranice. To znači da je pod navodnjavanjem preko četiri posto od ukupnih zemljišnih površina tako da zasigurno ima prostora da poljoprivredu napravimo konkurentnom i u našoj županiji – naglasio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.
Zanimanje poljoprivrednika za sustave navodnjavanja rapidno se povećava zbog negativnih učinaka klimatskih promjena koje stvaraju duža sušna razdoblja, ali i zato jer im natapanje plodnih površina, daje višestruko bolje i kvalitetnije prinose. Navodnjavaju se povrtlarske, ali sve češće i ratarske kulture – pšenica, kukuruz, duhan, soja ili pak šećerna repa. Kako bi poljoprivrednike što više potaknuli na korištenje sustava, Virovitičko-podravska županija je uz izgradnju omogućila i dodatne stimulacije. Tako su primjerice korisnici prve godine bili oslobođeni od plaćanja korištenja vode iz sustava, a sve kako bi korisnici osjetili pozitivne benefite zemljišta koje se može navodnjavati. (www.vpz.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)
