Razgovor sa Stefanom Vanoverbekeom, direktorom tvrtke IKEA Hrvatska i regionalnim direktorom IKEA South East Europe za Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku, vodili smo nakon objave službenih rezultata kompanije za ovu poslovnu godinu, a tema nije nedostajalo – od ocjene poslovne klime u Hrvatskoj, preko analize profila lokalnih potrošača i interakcije IKEA-e i kupaca, do mogućnosti realizacije turističkog potencijala Hrvatske, odnosa prema zaposlenicima i kriterijima za dobavljače. Intervju smo pak započeli s ocjenom poslovnih rezultata za proteklu poslovnu godinu.
Razgovor sa Stefanom Vanoverbekeom, direktorom tvrtke IKEA Hrvatska i regionalnim direktorom IKEA South East Europe za Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku, vodili smo nakon objave službenih rezultata kompanije za ovu poslovnu godinu, a tema nije nedostajalo – od ocjene poslovne klime u Hrvatskoj, preko analize profila lokalnih potrošača i interakcije IKEA-e i kupaca, do mogućnosti realizacije turističkog potencijala Hrvatske, odnosa prema zaposlenicima i kriterijima za dobavljače. Intervju smo pak započeli s ocjenom poslovnih rezultata za proteklu poslovnu godinu.
Jedno od pitanja koje se stalno postavlja jest i zašto nemate više hrvatskih dobavljača (dok ih u Poljskoj, na primjer, ima). Koliko hrvatskih dobavljača trenutno radi za IKEA-u, koji su kriteriji koji se predstavljaju za dobavljače, u svim segmentima poslovanja?
– Trenutno rade dva dobavljača, TVIN iz Virovitice i Kircek iz Ljubešćice. IKEA je jedan brend, ali mnogo tvrtki, i IKEA Hrvatska pripada IKEA Grupi, najvećem korisniku IKEA franšize. Suradnja s dobavljačima u nadležnosti je IKEA Purchasing Services, i od kolega u ovoj IKEA kompaniji znamo da su stalno u potrazi za strateškim partnerima koji dijele IKEA vrijednosti i sposobni su za dugoročni rast s tvrtkom IKEA. Zainteresirani su za suradnju u više područja, kao što su proizvodi od plastike, kartona, metala, stakla i drugih materijala, što je također prilika za hrvatske tvrtke. No, postoje određeni uvjeti, a među njima je i da se od budućih dobavljača očekuje ne samo količine koje će zadovoljiti lokalno tržište, nego minimalno potrebe za jednu regiju. Također, svi dobavljači moraju udovoljavati IWAY standardu, koji pokriva područja poput radnih uvjeta, zabranu dječjeg rada, odnos prema okolišu, odgovorno upravljanje šumama.
Jeste li možda radili studije o doprinosu IKEA-e lokalnim sredinama u ekonomskom smislu, izravno i neizravno, te ako jeste koji su rezultati?
– Naš je cilj pridonijeti dugoročnom napretku lokalnih zajednica u kojima poslujemo te imati pozitivan utjecaj na ljude i planet. U tom smislu, svake godine investiramo sve više u ugradnju održivosti u sve što činimo. Primjerice, prošle smo godine, prilikom zatvaranja Probne kuće IKEA Zagreb, sav namještaj u vrijednosti od 250.000 kuna donirali dvjema udrugama u Hrvatskoj koje se brinu o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi i ženama i djeci žrtvama nasilja. U ovom privremenom izložbenom prostoru organizirali smo i gotovo 50 besplatnih radionica za građane i djecu, nekima od kojih smo ih nastojali osvijestiti o održivijem životu kod kuće. U suradnji s našim globalnim partnerom UNICEF-om proveli smo niz projekata od našeg dolaska u Hrvatsku, a jedan od njih je i doprinos osnivanju prve banke humanog mlijeka u Hrvatskoj koja će povećati šanse za život oko 2000 djece koja se prijevremeno godišnje rodi u Hrvatskoj.
Kako ocjenjujete ukupnu hrvatsku poslovnu klimu? Gdje vidite prostor za značajniji iskorak državne i lokalne vlasti?
– Od 2014. godine, otkako je IKEA došla na hrvatsko tržište, možemo reći kako je poraslo zanimanje za uređenjem prostora, a time i ukupno tržište namještaja. IKEA Hrvatska bilježi konstantan rast prodaje iz godine u godinu, a tako je bilo i u trećoj poslovnoj godini kada su problemi u poslovanju Agrokora utjecali na poslovnu klimu u cijeloj regiji. To je dobar pokazatelj da su potrošači prepoznali vrijednost naših rješenja i proizvoda koje obilježava demokratski dizajn i pristupačne cijene. Primjerice, u prošloj poslovnoj godini IKEA Hrvatska prodala je 5500 kuhinja, što nas svrstava u sam vrh u IKEA svijetu prema prodanim kuhinjama. Potrošači su dobili novu vrijednost povećanjem konkurencije te je porasla i njihova svijest o standardima zaštite, čemu pridonosi i naša politika povrata proizvoda koju ćemo kontinuirano nastojati unapređivati.
Virovitički TVIN je u protekloj godini, prema podacima Registra godišnjih financijskih izvještaja, zauzeo treće mjesto u Virovitičko-podravskoj županiji po prihodima od izvoza, a na prvom je mjestu prema broju zaposlenih na području županije i grada Virovitice – u 2016. godini zapošljavao je 665 djelatnika. Na rang listi poduzetnika grada Virovitice prema kriteriju novostvorene vrijednosti, TVIN je zauzeo prvo mjesto. (www.jutarnji.hr, www.virovitica.hr, Fotografije: Kristijan Toplak, www.vecernji.hr)
