Zakon o poljoprivrednom zemljištu jedan je od najvažnijih zakona u resoru poljoprivrede te se očekuje kako će se prenošenjem poslova raspolaganja s Agencije za poljoprivredno zemljište na jedinice lokalne samouprave povećati učinkovitost i bolja kontrola nad raspolaganjem državnim zemljištem te povećati obradive poljoprivredne površina, što će zasigurno pozitivno utjecati na poslovanje poljoprivrednika u RH.
Temelj budućeg raspolaganja su Programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koje donosi jedinica lokalne samouprave (JLS) i Grad Zagreb za svoje područje uz mišljenje županije i suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište. Ukoliko JLS ne donese Program tada Program donosi županija na trošak sredstva proračuna te jedinice lokalne samouprave.
Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem putem javnog natječaja provode jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište (zakup, zakup zajedničkih pašnjaka i prodaja). Nacrti ugovora o zakupu moraju se prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu na čijem području se poljoprivredno zemljište nalazi. Nadležno županijsko odvjetništvo dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije.
Zakon predviđa davanje zemljišta u zakup na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. U zakup se može dati i privatno obraslo neobrađeno zemljište na pet godina ako su vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta, a zemljište se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju (zapušteno, zakorovljeno, obraslo višegodišnjim raslinjem). Ova odredba je uvedena kako bi se spriječilo širenje različitih bolesti i nametnika (npr. zlatna vinova žutica).
Natječaj za dodjelu privatnog zemljišta mora biti objavljen na oglasnoj ploči i webu općina i gradova gdje se zemljište nalazi te internetskoj stranici Agencije
Novac/zakupnina čeka vlasnika 5 godina, ako se ne javi sredstva postaju prihod lokalnog/državnog proračuna uz izričito namjensko trošenje za okrupnjavanje/komasaciju i sl.
Zakon previđa i izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji u zakup ili prodaju što će zasigurno dovesti do povećanje obradivog poljoprivrednog zemljišta posebno u općinama i gradovima koji nemaju raspoloživog poljoprivrednog zemljišta.
Svaka općina ili grad mogu u Programu raspolaganja ograničiti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi, time se želi spriječiti da mali broj gospodarstava dobije većinu raspoloživog zemljišta.
U kontinentalnim županijama na prodaju idu parcele površine do 10ha, u priobalju i na otocima do jednog hektara. Uveden je i limit koliko svako gospodarstvo može kupiti državne zemlje, na kontinentu je 50 ha, u priobalju i otocima 5 ha. Kupljene parcele ne smiju se otuđiti 10 godina i moraju se obrađivati sukladno gospodarskom programu u protivnom ugovor se može raskinuti, a sve radi zaštite i očuvanja površina poljoprivrednog zemljišta. Važno je istaknuti da u prodaju ne ide poljoprivredno zemljište koje graniči s građevnim zonama.
Prvi u prioritetu kod zakupa su stočari i to oni koji s obzirom na broj stoke nemaju dovoljno hektara. Ako su ponuđene površine veće ne cijepaju se, a zakupac se obvezuje u roku dvije godine pribaviti broj grla sukladno novim dobivenim površinama.
Zakon kod zakupa prednost daje OPG-ima, obrtima, malim i mikro pravnim osobama ekonomske veličine 8000-100.000 eura, u drugi plan stavlja samoopskrbna gospodarstva i velike tvrtke. Zakon uvodi i domicilnost, boduje i mlade poljoprivrednike, vlasnike gospodarstva, koji u trenutku podnošenja ponude na natječaj za zakup nisu napunili 41. godinu života.
Sredstva od zakupa, prodaje, privremenog korištenja i davanja izravnom pogodbom prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi kojima pripada 65 %, državnom proračunu 25 % i 10 % županiji. Ta sredstva su namjenska, a to znači da se mogu koristiti isključivo za programe katastarsko-geodetske izmjere zemljišta, podmirenje troškova postupaka koji se vode u svrhu sređivanja imovinsko-pravnih odnosa i zemljišnih knjiga, podmirenje stvarnih troškova u vezi s provedbom zakona, za razminiranje zemljišta, uređenje ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem infrastrukture vezane za poljoprivredu i akvakulturu, programe uređenja zemljišta u postupku komasacije i hidromelioracije, očuvanje ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti te druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede i akvakulture.
Postupke zamjene, zakup za ribnjake, privremeno korištenje, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti i dalje provodi Agencija. Prijedlog zakona možete pogledati ovdje. (www.mps.hr)
