Među članovima katoličkog pokreta “Ekonomije zajedništva” koje je ovih dana primio i papa Franjo bili su i Dubravko Ćuk i Marijana Lovrenović iz Virovitice. Prilikom audijencije papa Franjo dobio je na dar monografiju grada Virovitice.
Među članovima katoličkog pokreta “Ekonomije zajedništva” koje je ovih dana primio i papa Franjo bili su i Dubravko Ćuk i Marijana Lovrenović iz Virovitice. Prilikom audijencije papa Franjo dobio je na dar monografiju grada Virovitice.
Sveti je Otac članovima skupine rekao da je važno darivati samoga sebe.
– Tvoj novac, iako važan, nije dovoljan. Lako je dati dio svoje zarade, a da pritom ne zagrlim ili ne dotaknem ljude koji primaju te ‘mrvice’. Umjesto toga, dovoljno je samo pet kruhova i dvije ribe da se nahrani mnoštvo ako se radi o darivanju cijeloga sebe. Po logici Evanđelja, ne daješ li se potpuno, ne daješ se dovoljno – kazao je papa Franjo. Papa je naglasio da je nužno raditi na promjenama društveno-ekonomskog sustava, prenosi nam Dubravko Ćuk.
Potrebno je promijeniti pravila igre društveno-gospodarskog sustava, a nasljedovati dobrog Samarijanca nije dovoljno – poručio je papa Franjo sudionicima susreta Ekonomije zajedništva, koji je organizirao Pokret fokolara. „Ekonomija i zajedništvo dvije su riječi koje suvremena kultura drži razdvojenima i često smatra suprotnima“, kazao je Papa i istaknuo da su oni povezali te dvije riječi, prihvaćajući poziv Chiare Lubich, koji je uputila prije 25 godina u Brazilu.
Sveti je Otac potom upozorio na opasnost novca koji može postati idol: „Novac je važan, posebno kada ga nema; prehrana, obrazovanje i budućnost djeteta ovise o njemu, no postaje idol kada postane cilj“, a ne sredstvo. Kada kapitalizam od zarade čini jedinu svrhu, postoji opasnost da se pretvori u idolopoklonički okvir, oblik štovanja. „Božica sreće“ postala je božanstvo opasnog financijskog sustava koji uništava milijune obitelji diljem svijeta.
Što je Ekonomija zajedništva?
Ekonomija zajedništva važan je ekonomski projekt nastao u Brazilu 1991. godine s ciljem umanjivanja siromaštva i aktivnog uključivanja siromašnih u širu zajednicu. Ovaj ekonomski projekt ima za cilj stvaranje novog čovjeka i novog društva čiji rad i život podrazumijevaju zajedništvo, bratstvo i solidarnost što briše granice među ljudima, rasama, narodima i državama te promiče kulturu zajedništva i ideju uzajamnosti. Pokret Fokolara je začetnik ideje ekonomije zajedništva koji je inicirala Chiara Lubich, potaknuta bratskom ljubavlju za siromašne u Brazilu, imajući iskustvo različitosti s jedne strane i s druge strane blještavilo imućnih.
Danas u svijetu ima preko 8oo poduzeća koja žive ideju Ekonomije zajedništva (EZ) promičući vrijednosti: ljubavi, solidarnosti, bratstva i besplatnosti. U središtu aktivnosti EZ su siromašni tako da menadžeri i zaposlenici ne smiju zaboraviti one najslabije u društvu te ih je potrebno aktivno uključiti u djelovanje poduzeća i zajednice, što daje priliku za dostojanstveni život, a podrazumijeva: uključenost, rad, ljubav i podršku zajednice, ali i ekonomsku samostalnost. Poduzeća koja posluju po načelima Ekonomije zajedništva raspoređuju dobit u tri dijela: razvoj poduzeća, stvaranje nove kulture koja će nadahnjivati nove ljude i za pomoć siromasima (da se potpuno reintegriraju u zajednicu). EZ je pokret radnika, poduzetnika, studenta, istraživača i konzoricja. Svi oni ujedinjeni su oko vizije svijeta i ekonomije prema općem dobru i razvoju osobe i društva, pojasnio nam je Dubravko.
Danas se više nego ikad ranije traže hrabrost i odlučnost u vjerodostojnom življenju i poslovanju koji stavljaju u središte čovjeka i njegovu dobrobit. Projekt Ekonomija zajedništva zasigurno može dati odgovore na suvremene izazove i potrebno je širu javnost uključiti u ove projekte te pronaći one koji žele živjeti radikalno svoju vjeru neodvojivo od svog poslovnog i privatnog života. Ideja vodilja ovog pokreta je da su poduzeća Ekonomije zajedništva – poduzeća djelatne ljubavi, življenog bratstva i konkretne solidarnosti gdje ekonomska uspješnost ne isključuje čovjeka, njegovu sreću, druge ljude i razvoj čitavog društva. Ekonomija zajedništva mjesto je susreta, gdje čovjek u poduzećima radom svjedoči svoju vjeru i konkretnu ljubav prema Kristu u bratu čovjeku, prema kolegama, suradnicima, dobavljačima, kupcima u svim ekonomskim odnosima. (www.icv.hr; dć; foto: www.osservatoreromano)
