Dio stanovnika hrvatskih županija imat će za 25% manje novih škola, 25% manje novih zdravstvenih ustanova, 25% lošije ceste i 100% manje novca za više od tisuću već pripremljenih EU projekata koje bismo, s pomoću znanja koje imamo u županijskim razvojnim agencijama, mogli pretočiti u milijarde eura.
Udjel županija u prihodima od poreza na dohodak smanjio bi se s 16,5 na 12 posto
Dio stanovnika hrvatskih županija imat će za 25% manje novih škola, 25% manje novih zdravstvenih ustanova, 25% lošije ceste i 100% manje novca za više od tisuću već pripremljenih EU projekata koje bismo, s pomoću znanja koje imamo u županijskim razvojnim agencijama, mogli pretočiti u milijarde eura.
Upozorila je na to Hrvatska zajednica županija nakon što je Ministarstvo financija otvorilo javnu raspravu o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji bi, ako bude usvojen, za dio županija mogao značiti smanjenje prihoda za čak 25%.
Udjel županija u prihodima od poreza na dohodak, prema navedenom Nacrtu, smanjio bi se sa 16,5 na 12 posto. Zbog brojnih rezova županije su u posljednje dvije godine ostale bez 300 milijuna kuna, a nove izmjene mogle bi značiti dodatnih 100 milijuna kuna manje, što bi itekako oslabilo njihov položaj, ali i sustav područne samouprave u cjelini.
– Proces fiskalne centralizacije, koji je znatno povećan u posljednje dvije godine, učvrstio je položaj Hrvatske kao najcentraliziranije zemlje u Europi. Zakon o porezu na dohodak od 2012. godine do danas mijenjan je čak osam puta, ili prosječno tri puta godišnje. Samo posljednjim izmjenama navedenog Zakona županijama, gradovima i općinama uzeto je dvije milijarde kuna. S daljnjim gomilanjem novca samo u centralnoj državi, po ministarstvima i raznim agencijama čudnih imena, definitivno se zapostavlja ostali dio Hrvatske i slabe jedine institucije u ovoj državi koje pokušavaju povući sredstva iz EU fondova, a to su županije, o čemu govori više od 1300 uspješnih EU projekata. Taj je novac nepovratno izgubljen zbog kratkovidnosti i neznanja ministra Lalovca. Jedine europske države koje su pobijedile krizu one su koje su ojačale svoju lokalnu, a pogotovo regionalnu samoupravu – ističe Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija.
Ni u Osječko-baranjskoj županiji nisu za ovakvu zakonsku izmjenu raspolaganja sredstvima je, podsjeća Dragan Vulin, zamjenik župana, ionako smo već jedna od najcentraliziranijih zemalja među članicama Europske unije.
– Poznato je kako se mi u Osječko-baranjskoj županiji, ali i u HDSSB-u (čiji je Vulin predsjednik, nap.a.) zalažemo upravo za fiskalnu decentralizaciju po uzoru na zemlje članice Unije i to one najuspješnije. Smatramo da bi se na lokalnoj i regionalnoj razini trebalo raspolagati s puno više javnih sredstava. Pa tako i za Slavoniju želimo da ono što je ovdje zarađeno, ovdje bude i uloženo. Ako ovaj prijedlog prođe, to će oslabiti ionako slabu financijsku poziciju županija – mišljenja je Vulin. (Večernji list)
