Žarko Lazić u Vraneševcima, na području Općine Čađavice, nedaleko od Slatine, obrađuje 50 hektara poljoprivrednog zemljišta, najvećim dijelom u državnom vlasništvu, od kojih je na 30 hektara zasijana kamilica, na deset hektara je bundeva golica, a na deset je konoplja.
Žarko Lazić izvozi kompletnu proizvodnju kamilice na osigurano tržište
Žarko Lazić u Vraneševcima, na području Općine Čađavice, nedaleko od Slatine, obrađuje 50 hektara poljoprivrednog zemljišta, najvećim dijelom u državnom vlasništvu, od kojih je na 30 hektara zasijana kamilica, na deset hektara je bundeva golica, a na deset je konoplja. Poslije kamilice, bundeva će biti na još deset hektara. Lazić ima registrirani obrt Organica Vita, a odnedavno i istoimeni d.o.o. Bavi se isključivo ekološkom proizvodnjom.
Stroge kontrole
Upravo je u tijeku berba kamilice, za koju Lazić kaže da lijepo izgleda i dobre je kakvoće, ali je podbacila 40 do 50 posto.
– Godina je bila klimaktološki nepovoljna, jesenas je bilo previše oborina, a sada je vrlo brzo nastupila suša. Kamilica ovoga proljeća nije dobila dovoljno kiše i ostala je rijetka. Ona je krasna, izuzetno je kvalitetna, ali prinos će biti znatno manji od uobičajenog i očekivanog. Uz prosječne prinose, proizvodnja kamilice isplativa je i u konvencionalnoj proizvodnji, ali samo pod uvjetom da je sami dorađujete. Temeljna je pogreška prodati sirovinu, treba je bar pročistiti, upakirati, ili napraviti neku fazu dorade. Tada ona ima višu vrijednost. Ovakva osušena kamilica, kao sirovina, može se kupiti za osam do deset kuna po kilogramu. Dorađena, izdvojena u tri frakcije, ona iznosi između četiri i pet eura. Dorađena kamilica ‘ima smisla’, to je tražena kultura, ali i ona traži da joj se posveti velika pozornost prilikom uzgoja – kaže Lazić.
– Kamilicu dorađujemo u tri frakcije, obrađuje se glavica, pulvis (sjeme s glavica) i prehrambeni pulvis, koji se priprema za filtar-čajeve. Izvozimo kompletnu proizvodnju kamilice na unaprijed osigurano tržište, ali predstavnici kupca obilaze i kontroliraju proizvodnju u vrijeme sjetve, nicanja, sušenja, najmanje tri puta u proizvodnom ciklusu. To je rezultat njihove skrbi za kvalitetu proizvoda koji kupuju – kaže Laić.
Naglašava veliku razliku između ekološke i konvencionalne proizvodnje. Redovito se uzimaju uzorci njegovih ekoloških proizvoda i analiziraju se brojni parametri, obvezno teški metali i pesticidi, da bi makrobiotički proizvod mogao proći na europskom tržištu.
– Većina proizvođača kamilice uzgaja tu biljku kao drugu kulturu po duhanskom tlu, kako bi se iskoristilo zemljište i postojeće duhanske sušare. Takva kamilica nema šanse na tržištu ekoloških proizvoda. Ja sam sušare ciljano radio isključivo namjenski u proizvodnji kamilice, gdje nikad nije bio duhan i gdje u okolišu nema tretiranja. Na području Virovitičko-podravske županije ni jedna kamilica ne može proći testove koje prolazi ova kamilica – naglašava Žarko Lazić.
Zemljište neobrađeno, a ljudi bez posla
Organica Vita ima potrebe za povećanim površinama zemlje. Sada je na 50 hektara poljoprivrednog zemljišta zaposleno pet osoba, a na dodatnih 50 hektara državne zemlje u zakupu moglo bi se zaposliti još pet osoba u proizvodnji koja je na pomolu.
– Nova proizvodna hala privodi se kraju, a ja od prošle godine nisam dobio nikakav odgovor od Ministarstva ni Agencije. Najveća nesreća je što na području Općine Čađavice, na udaljenosti od samo dva kilometra, 600 hektara u komadu stoji neobrađeno već tri godine. Vi ne možete kupiti ni dobiti zemlju u zakup na programe koji su sto posto izvozni. Imam dovoljno mehanizacije za obradu 300 hektara, ali nema zemlje. Dovedeni smo u apsurdnu situaciju, čovjek jednostavno ne može povjerovati što se događa. To je slavonska priča. I dalje se favorizira isključivo stočarstvo iako su u Čađavici četiri tvrtke u stečaju. Ako kupim 20 krava i napasam ih na komadu zemlje, dobit ću još 20 hektara, i to može. Zar sada trebamo sve pretvoriti u pašnjake, uzeti batine i čuvati krave? Svaki stočar sigurno ima više zemlje nego što je normativom određeno, da ne govorimo o ratarima koji za konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju imaju 200-300 hektara zemljišta. A ja na moj izvozni i ekološki program s pet zaposlenih ne mogu dobiti zemlju. Ljudi nemaju posla, svaki dan dolaze moliti da nešto rade, a zemlja stoji pusta jer mi ne želimo proizvoditi ono što možemo prodati i zaposliti ljude – ogorčen je Lazić.
Osim nedostatka zemljišta, Lazić vidi problem i u nedovoljnom investiranju države u svoje zemljište. Na mjestima gdje je obavljena berba pokazuje ispucalu zemlju i tvrdi da bi prinos bio dvostruko veći da je obavljeno navodnjavanje:
– Čak i sada, poslije ove berbe, da se naprave dva orošavanja, prinos bi bio značajno povećan. Drugom košnjom mogla bi se dobiti upotrebljiva herba, jer je kamilica čista, nije zakorovljena. Nezadovoljan je i održavanjem kanalske mreže jer zbog zadržavanja vode godišnje izgubi prinos s nekoliko hektara zemljišta. Ove godine sam je financirao prokop odvodnog kanala, što je moralo učiniti nadležno vodoprivredno poduzeće. (www.glas-slavonije.hr)
[g-gallery gid=”85243″]
