U 2014. godini djelatnici Zavoda pružili su zdravstvenu uslugu više od 26.000 pacijenata na području županije, od čega je gotovo 6.000 hitnih intervencija na terenu
U 2014. godini djelatnici Zavoda pružili su zdravstvenu uslugu više od 26.000 pacijenata na području županije, od čega je gotovo 6.000 hitnih intervencija na terenu
O uspjesima Zavoda za hitnu medicinu Virovitičko-podravske županije i planovima u ovoj godini razgovarali smo s ravnateljicom Marijanom Banjavčić. Za početak, molim Vas da se osvrnete na rad i poslovanje u 2014. godini.
– Na čelo Zavoda stupila sam 18. lipnja prošle godine te sam proteklih mjeseci utvrđivala stanje poslovanja i način funkcioniranja Zavoda. Unatoč brojnim organizacijskim i financijskim problemima s kojima se, kao i većina zdravstvenih ustanova susreće i Zavod u svakodnevnom radu, zadovoljna sam što se posljednjih mjeseci vidi napredak kako u financijskom poslovanju Zavoda, tako i u organizacijskim promjenama koje su poboljšale efikasnost rada. Ističem i napredak u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom i sa zdravstvenim i drugim županijskim ustanovama te svim drugim institucijama i službama na području naše županije. Prema pokazateljima financijskog poslovanja na kraju godine, vidljiv je višak prihoda nad izdacima, za razliku od 2013. godine koju je Zavod završio s gubitkom. Nadamo se daljnjem napredovanju Zavoda i poboljšanjima u financiranju zdravstvenih ustanova po izlasku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz riznice, iako za sada nemamo nikakvih službenih informacija o bilo kakvim promjenama.
Tijekom 2014. godine Zavod za hitnu medicinu Virovitičko-podravske županije kao operativna zdravstvena ustanova obavljao je djelatnost izvanbolničke hitne medicine u neprekidnom trajanju od 24 sata dnevno za područje cijele Virovitičko-podravske županije. Medicinska služba ustanove organizirana je sa 105 medicinskih djelatnika. U Virovitici i Slatini ostvaruje se radom po pet timova T1 i pet timova T2, dok je na punktovima u Orahovici i Pitomači rad hitne medicine organiziran kao dežurstvo, a na području općine Voćin kao tim pripravnosti. Osim toga, u Virovitici se nalazi i Prijavno-dojavna jedinica koja obavlja dispečerske poslove za područje svih ispostava Zavoda. U 2014. godini djelatnici Zavoda pružili su zdravstvenu uslugu preko 26.000 pacijenata na području županije, od čega je gotovo 6.000 hitnih intervencija na terenu. Osim djelatnosti hitne medicine, Zavod obavlja i djelatnost sanitetskog prijevoza koja je posljednjih mjeseci organizirana na način da su timovi sanitetskog prijevoza dostupni 24 sata dnevno za obavljanje poslova prijevoza pacijenata, odnosno one djelatnosti u okviru Zavoda koja po prirodi posla ne zahtjeva hitne intervencije tima hitne medicine.
Problem u osiguranju kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite javio se na području grada Orahovice i pripadajućih općina Crnac, Čačinci i Zdenci te na području općine Pitomača, obzirom da je prema Mreži hitne medicine („Narodne novine“ 71/12.) za ta područja predviđeno da se hitna medicinska pomoć osigurava kroz dežurstvo, dakle od 19.00 do 7.00 sati. Virovitičko-podravska županija kao osnivač ustanove, a i sam Zavod, obraćao se više puta Ministarstvu zdravlja s Prijedlogom za izmjenu Mreže hitne medicine za područje Virovitičko-podravske županije, da se uz tim dežurstva za područje grada Orahovice s pripadajućim općinama i za područje općine Pitomača predvide i timovi T-2 (dežurstvo + tim T-2) koji bi problem hitnih slučajeva rješavali i tijekom dana, dakle od 7.00 do19.00 sati. Navedeno je izuzetno važno obzirom da područje županije predstavlja zemljopisno i teritorijalno vrlo široko područje te je kroz postojeći oblik organizacije hitne medicine, sukladno važećoj Mreži, teško osigurati odgovarajuću zdravstvenu zaštitu na dijelovima županije gdje je organizirana samo kao dežurstvo, odnosno pripravnost. Međutim, župan Virovitičko-podravske županije je, u suradnji sa svim općinama i gradovima na našem području, pronašao način da se do izmjene Mreže hitne medicine osigura jednaka dostupnost hitne medicinske pomoći svim građanima županije te su za cijelu 2014. godinu osigurana sredstva za sufinanciranje hitne medicinske pomoći na području općine Pitomača i grada Orahovice sklapanjem Sporazuma o sufinanciranju rada hitne medicinske pomoći sa Županijom i svim gradovima i općinama. S Virovitičko-podravskom županijom i većinom gradova i općina već su sklopljeni sporazumi o sufinanciranju i za 2015. godinu.
Kako je Zavod opremljen medicinskim aparatima i pomagalima, u kakvom stanju je vozni park, koliko će vam značiti to što će Ministarstvo zdravlja doznačiti 1.100.000 kuna koji će se koristiti za nabavku 3 nova vozila za hitne intervencije?
– Zavod u okviru svoje djelatnosti obavlja poslove hitne medicinske pomoći i sanitetskog prijevoza i za te potrebe raspolaže s 31 vozilom. Trećina vozila starija je od 10 godina te ne zadovoljava uvjete propisane važećim hrvatskim normama za medicinske automobile i opremu.
Zahvaljujući dobroj suradnji ministra zdravlja Siniše Varge i župana Virovitičko-podravske županije Tomislava Tolušića, ostvaren je dogovor da će Ministarstvo doznačiti iznos od gotovo 1.100.000 kuna koji će se iskoristiti za nabavku 3 nova vozila za hitne intervencije, od kojih će obavezno jedno biti s pogonom na sva 4 kotača prilagođeno zahtjevnim terenima na kojima interveniraju naši timovi. Navedena pomoć nam je izuzetno važna s obzirom da redovna sredstva koja su raspoređena Zavodu za hitnu medicinu nisu dostatna ni za podmirenje osnovnih potreba Zavoda u pogledu vozila i opreme, pa tijekom 2014. godine, a niti u prethodnim godinama, nisu nabavljana nova vozila kao ni medicinska oprema nužna za funkcioniranje hitne medicinske pomoći. Kada govorim o opremi, istaknula bih kako smo zadnjih mjeseci ostvarili izuzetno dobru suradnju s Vidrom – Agencijom za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije. U tijeku je priprema dokumentacije kako bismo bili spremni prijaviti se na sve natječaje za financiranje djelatnosti zdravstva te na taj način namjeravamo tijekom 2015. godine osigurati sredstva za nabavku medicinske opreme, obnovu prostora i edukaciju djelatnika koja nam je izuzetno važna.
Koliko se poziva Hitnoj zapravo svodi na kućnu posjetu? Neki građani u strahu za sebe i bližnje ne mogu razlučiti što je razlog za poziv, a što ne, kako na to utjecati?
– Od ukupnog broja pacijenta koji se za pomoć obraćaju našim djelatnicima, jedan dio zahtjeva i odlazak na teren, odnosno kako to pacijenti često nazivaju “kućne posjete”. Bitno je istaknuti da kućne posjete ne obavlja hitna medicinska služba, one su u djelokrugu rada liječnika opće/obiteljske medicine koji samostalno odlučuje o njihovoj potrebi te ih u suradnji s pacijentima i dogovara. Informiranjem građana, kako u izravnom kontaktu, tako i putem letaka i plakata, pokušava ih se educirati kada je potrebno pozvati hitnu medicinsku službu jer u situacijama kada život nije u opasnosti (npr. manje posjekotine, prehlada, kronična bol koja se ne mijenja, prijelom prstiju, uzrujanost) svaki nepotreban ili lažan poziv zauzima telefonsku liniju i onemogućava da pomoć Hitne medicinske službe dobiju oni čiji je život ugrožen, primjerice pacijenti s poteškoćama u disanju, pacijenti koji se guše stranim tijelom, pacijenti sa zastojem rada srca i disanja, gubitkom svijesti ili iznenadnom boli u prsnom košu. Pritom u slučajevima životne ugroženosti važnu ulogu ima dobra suradnja pozivatelja s dispečerima naše Prijavno-dojavne službe. Za građane koji se telefonski obraćaju za pomoć našim djelatnicima od iznimne je važnosti da pažljivo slušaju upute medicinskih dispečera koji su obučeni za primanje hitnih medicinskih poziva i davanje telefonskih uputa za pružanje prve pomoći te će ostati s pozivateljem na liniji sve do dolaska tima hitne medicinske pomoći. (www.icv.hr)
