Kraj je 2014. godine i prilika da se rezimiraju postignuti rezultati i prezentiraju planovi za iduće razdoblje. S čim ste zadovoljni, odnosno u čemu planirate ustrajati u 2015. godini? – I ova, 2014. godina, bila je godina u kojoj cijela država i dalje tone u financijski deficit, gdje nam GDP pada 12 kvartal zaredom, znači treću godinu…
Kraj je 2014. godine i prilika da se rezimiraju postignuti rezultati i prezentiraju planovi za iduće razdoblje. S čim ste zadovoljni, odnosno u čemu planirate ustrajati u 2015. godini?
I ova, 2014. godina, bila je godina u kojoj cijela država i dalje tone u financijski deficit, gdje nam GDP pada 12. kvartal zaredom, znači treću godinu, odnosno cijelu 2014., i to se odrazilo i na poslove Županije, ali i svih jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i cijele države. Ono što je meni posebno drago je da smo ove godine uspjeli, bez obzira na financijski tešku godinu i na loše državne poteze, ostvariti nekoliko projekata koji su možda i najveći do sada, svaki u svom segmentu. Prije svega, napomenuo bih završetak izgradnje srednje škole u Pitomači koja je najveća takva škola otvorena u ovoj godini, znači preko 5.000 kvadrata, trenutačno najmodernija škola tog tipa u Republici Hrvatskoj. Ne zaboravimo da je Pitomača Općina i da svega nekoliko općina u Republici Hrvatskoj ima srednju školu. Naravno, tu je i projekt izgradnje, odnosno završetka izgradnje studentskog restorana za koji smo uspjeli osigurati x-icu i time omogućili našim studentima kvalitetniju studentsku prehranu, ali i osigurati čvrste temelje za daljnji razvoj Visoke škole s obzirom da sada imamo oko 500 studenata i da radimo na novim smjerovima četvrte i pete godine i novi smjer računarstva. Očekujemo u idućih pet do deset godina da se škola razvije u veleučilište, ali i regionalni centar kada se radi o toj vrsti znanja. Ne treba zaboraviti niti EU projekte kojih je ove godine bilo najviše do sada. Istaknuo bih završetak obnove kurije Janković u Kapeli Dvoru koja je postala turistički informativni centar za razvoj cikloturizma, ali i objekt s dvadeset soba i restoranom. Inkubator se u kratkom vremenu pokazao kao jedan od najboljih takvih projekata u Republici Hrvatskoj. Ove godine dobili smo ugovor za financijski najteži projekt u županiji, trenutno najveći u Republici Hrvatskoj, a to je izgradnja Drvnog centra kompetencija za koji smo uz pomoć Europske unije osigurali 45 milijuna kuna i čiji početak radova očekujemo uskoro.
Donesen je proračun za 2015. godinu. Koje su najznačajnije stavke, odnosno za što će Županija izdvojiti najviše novca?
Proračun je do sada najveći u povijesti županije i iznosi više od 144 milijuna kuna. Treba naglasiti da su većina sredstava EU projekti ili projekti koje provodimo. To su novci za Drvni centar, oko 38 milijuna kuna, i 20 milijuna kuna koje smo lobiranjem uspjeli osigurati za završetak projekta navodnjavanja Kapinci – Vaška, koji je trenutačno najveći projekt navodnjavanja u Republici Hrvatskoj i u završnoj je fazi. Puštanje u probni rad očekujemo u ljeto 2015. godine. Oko 6 milijuna kuna ići će za inovativni projekt koji smo uspjeli dogovoriti u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša, a to je izgradnja elektrane od pola megavata u naselju Medinci na području grada Slatine. Proračun je među najvećima u kategoriji županija na području države, iako smo mi jedna od najmanjih županija. To govori o kvaliteti rada u Županiji i Razvojnoj agenciji Vidra.
Kako će utjecati porezne reforme na punjenje proračuna, odnosno gdje će se najviše osjetiti manjak prihoda?
Mi ćemo zbog porezne reforme izgubiti između milijun i 700 tisuća i dva milijuna kuna. Nažalost, bit će ušteda na djelatnicima, vjerojatno će biti i otpuštanja, dio novca ćemo morati uskratiti civilnom društvu te na troškovima reprezentacije i tomu slično. Trudit ćemo se da svi kapitalni projekti koje smo planirali, kao što su izgradnja ambulante u Zdencima, obnova ambulante, odnosno rekonstrukcija ambulante u Novoj Bukovici, izgradnja škole u Gornjem Miholjcu i drugi projekti koji su u provedbi zajedno s EU projektima ne trpe i da građani ne osjete smanjenje. Nažalost, bit će 2 milijuna kuna manje, prema tome, osjetit se mora. Žalosno je što ta porezna reforma neće građanima donijeti puno toga dobrog. U našoj županiji iznimno su male plaće, a ovo je porezna reforma koja više pogoduje bogatijem sloju građana, dok će oni koji imaju male plaće to osjetiti minimalno ili uopće neće osjetiti. Onaj koji ima plaću tri tisuće kuna dobit će nula kuna poreznom reformom, a onaj s 3.500 kuna dobit će možda 20 kuna više, ali će na žalost izgubiti jer će općine, gradovi i županije izgubiti dobar dio prihoda i imat će lošiju uslugu kada novca nema.
Završena je škola u Pitomači, pri kraju je škola u Gornjem Miholjcu. Vaš mandat obilježilo je ulaganje u školstvo i obrazovanje. Koji su planovi na tom području za 2015. godinu?
Ulaganje u školstvo naš je dugoročan cilj i plan jer smo još uvijek županija s izrazito lošom obrazovnom strukturom stanovništva i ne možemo očekivati gospodarski razvoj bez podizanja razine obrazovne strukture. Imamo najmanje visokoobrazovanih u Republici Hrvatskoj prema postotku i jako lošu strukturu među srednje obrazovanim, a rezultati u osnovnim školama nisu najidealniji. Posljedica je to loše infrastrukture te smo stoga pomladili nastavnički kadar i izgradili nove škole. Nećemo stati dok svaka škola u našoj ne bude imala uvijete kakvi trebaju biti na razini Europske unije. U 2015. godini završit ćemo školu u Gornjem Miholjcu, projektiramo još neke male škole. Imamo građevinsku dozvolu za osnovnu školu u Orahovici, projekt vrijedan 25 milijuna kuna, za Industrijsko-obrtničku školu u Virovitici također oko 25 milijuna kuna, za učenički dom oko 20 milijuna kuna te za studentski dom vrijedan 2 milijuna eura i sportske dvorane u Novoj Bukovici i Slatini. Projektira se i dvorana s bazenom u Pitomači uz novu srednju školu. Iduće godine krenut će ozbiljnija ulaganja u Osnovnu školu “Suhopolje”.
Vezano uz školstvo, kako napreduje projekt izgradnje kampusa u Virovitici?
Što se tiče Visoke škole i izgradnje budućeg kampusa na desnoj strani vojarne, sve ide svojim tijekom. Studentski dom nalazi se na indikativnoj listi Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta i očekujemo da će biti isfinancirana već u 2015. godini iz fondova EU, kao i Tehnološki inovacijski centar koji će biti vezan uz školu. Tako ćemo na jednom mjestu imati visoku školu, studentski restoran, studentski dom sa 110 ležajeva i Tehnološko-inovacijski centar. To će biti uvjeti kakve nema nitko u Slavoniji ili u bilo kojem manjem ili srednje velikom gradu u Republici Hrvatskoj. To što će za dvije imati Virovitičko-podravska županija imaju samo Zagreb, Rijeka, Split i Osijek. Tu očekujemo kroz dvadesetak godina prave rezultate svog rada i ulaganja u uspostavu visokog školstva. Na taj ćemo način privući nove investitore i razvijati gospodarstvo.
Na području županije imamo 13 općina i tri grada. Kakva je suradnja s načelnicima i gradonačelnicima? Što županija može napraviti za njih obzirom na očitu nebrigu države’
Na žalost, ova Vlada Kukuriku koalicije pokazala se kao vlada koja je potpuno odvojena od realnosti i koja čini sve, mogao bih reći ne namjerno već iz neznanja, da upropasti ruralna područja, iako su 3/4 područja Hrvatske ruralna područja. Danas imate pobunu i SDP-ovaca u Gorskom kotaru i HDSSB-ovaca u Osječko-baranjskoj županiji i HDZ-ovaca u cijeloj Slavoniji ili IDS-ovaca u Istri, znači nema političke opcije, pa čak niti lijeve, koja kaže da je ovo što se radi normalno. Nažalost, situacija je kritična, građani još to ne osjete jer brojni zakoni koji su doneseni, koji će oštetiti lokalnu samoupravu u ruralnim područjima još nisu stupili na snagu ili se još ne vide pravi efekti. Nažalost, doći će do daljnjeg potopa i pomora stanovništva na području ruralne Hrvatske. Što se tiče naše županije imamo odličnu suradnju sa svim načelnicima i gradonačelnicima. Moram priznati da nema projekta koji pokrenu županija ili gradovi i općine, a da ga zajednički ne pokušamo realizirati. U tijeku su pripreme za Program ruralnog razvoja koji će, nadam se, biti usvojen, a do sada nije usvojen zbog ljenosti i nesposobnosti Ministarstva poljoprivrede. Pokušavamo kroz sredstva Europske unije ojačati ruralni prostor, ali bez normalnog ponašanja države tu nema sreće.
Virovitičko-podravska županija služi kao ”servis građanima”, ima li dovoljno ovlasti za to i što donosi regionalizacija?
Županija nema dovoljno ovlasti i nažalost, država bi najradije ukinula županije, a kad god nastanu problemi, sjete se županije. Osim četiri velika grada, jedine institucije u državi koje su adekvatno opremljene ljudstvom i intelektualnim kapacitetima su županije. U našoj županiji radi četrdesetak uglavnom visokoobrazovanih ljudi i način razmišljanja je širi i neke stvari se rješavaju na kvalitetniji način nego u manjim lokalnim sredinama. Pitanje regionalizacije na način na koji se postavlja u Hrvatskoj je smiješan. Stalno se govori o broju, a to je krivi i dnevnopolitički pristup i služi da se zamagle oči građanima. Moramo vidjeti kako uprava može biti kvalitetnija i bolja za građane, podijeliti ovlasti i financije i tako onda vidjeti koliko je županija potrebno. Govori se o decentralizaciji, a pokušava se sve okrupniti i prenijeti na državu. Način kako se promiče regionalizacija čista je centralizacija sustava, uzimanje ovlasti i novca i, zapravo, nanošenje štete građanima. Nisam čuo još niti jednu suvislu rečenicu od premjera, ministra niti potpredsjednika vlade što znači regionalizacija, koji su efekti, što znači spajanje pet slavonskih županija u jednu. Je li to jedan župan i 12 dožupana, koje su to uštede. Ako pet slavonskih županija ima proračun 800 milijuna kuna kada se zbroje, ako se ugasi pet županija i napravi jedna velika, a proračun ostane isti napravila se glupost i promašaj. Ako će spajanjem pet županija i prenošenjem ovlasti i novca ta velika županija imati proračun 1,5 milijardu kuna, ja to prihvaćam. Pričati o ukidanju samo radi ukidanja ne sagledavajući posljedice, to je katastrofalno. Tko želi ići po građevinsku dozvolu u Osijek, da škole i bolnica budu pod Osijekom, dom zdravlja, da se po dokumente kao što je rodni list ide u Osijek? To je regionalizacija koju promovira Vlada.
Prometna povezanost preduvjet je za daljnji gospodarski razvoj. U kojoj je fazi brza cesta koja treba povezati Zagreb i našu županiju te kakva je suradnja s Mađarskom stranom po pitanju prometnog povezivanja?
Ova vlada nije učinila ništa da dovrši dokumentaciju za brzu cestu prema Virovitici. Mađarska vlada radi puno kvalitetnije od naše, imamo bolju suradnju s Mađarima nego s Hrvatskom Vladom, što je apsurd. Znamo planove s mađarske strane, ali ne i s hrvatske. Bez brze ceste ne možemo govoriti o gospodarskom razvoju. Od Virovitice do Zagreba kamionom je potrebno oko tri i pol sata i to niti jedan gospodarstvenik, osim lokalnih koji tu djeluju, neće tu doći i investirati u Virovitičko-podravsku županiju. Vlada je ove godine kupila automobile u vrijednosti koliko košta izgradnja brze ceste Bjelovar – Virovitica. Mogli su se voziti i u starima, a nama izgraditi autoput ili brzu cestu, ali očito im je draže voziti se u luksuznim automobilima, a mi neka se vozimo tri sata do Zagreba i ginemo na cestama koje nažalost nemaju niti ono osnovno da bi se koristile na pravi način.
Županija radi na tome da postane lider u segmentu navodnjavanja. U kojoj su fazi najznačajniji projekti?
U području navodnjavanja u Republici Hrvatskoj vidi se porazna politika svih hrvatskih vlada. Imamo oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, a od toga navodnjava se samo 10.000 hektara, odnosno 1 posto. To je jako loše, a problem je tim veći što trenutna Vlada pokazuje potpuno nepoznavanje problematike navodnjavanja. Unatoč tomu, županija radi na izgradnji najvećeg sustava navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, a to su Kapinci – Vaška veličine 1.280 hektara. Imamo građevinsku dozvolu za sustav Novi Gradac – Detkovac 880 hektara, te za sustav navodnjavanja Đolta veličine oko 500 hektara, projektira se druga faza sustava Kapinci – Vaška veličine oko 800 hektara i trenutačno je u fazi projektiranje sustava navodnjavanja na području Općine Lukač veličine oko 1.000 hektara. To je ukupno oko 5.000 hektara navodnjavanih površina s čim bi mi za 50 posto povećali ukupne navodnjavane površine u Republici Hrvatskoj i to nas čini liderom, što znači novu prehrambeno-prerađivačku industriju u županiji. Takvi sustavi dovode velike kompanije koje grade preradbene kapacitete, što znači i zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta. Tu nećemo stati, već planiramo nastaviti i do 2020. godine imati, ako ne izgrađeno, onda barem isprojektirano oko 10.000 hektara, što je prosjek u razvijenim zemljama.
Županija radi i na implementaciji novih tehnologija kao što su solarne elektrane i plastenička proizvodnja. Neki su pred samom realizacijom.
Napravili smo odmak kada govorimo o županijskoj upravi. Ne radimo samo stvari vezane uz javnu infrastrukturu, kao što su vodovodi, kanalizacije i škole, već smo krenuli u maksimalnu pomoć gospodarstvu, ali i neke stvari koje nama donose financijsku korist. Uspjeli smo pronaći novce za inovativnu solarnu elektranu, jedinu takvog tipa u Hrvatskoj, imamo građevinsku dozvolu za Centar za razvoj mliječnih proizvoda koji bi trebao pomoći mljekarima, Tehnološko-inovacijski centar, Drvni centar, Agrofood park u Slatini koji je dobio potporu Veleposlanstva Nizozemske. Tu su još poduzetnički inkubatori u Virovitici, Pitomači, Orahovici i Slatini, Centar za selektivne oblike turizma u Suhopolju… Puno potpornih institucija koje su možda nama nove, ali dobro poznate u Eurposkoj uniji. Njihovom realizacijom uvelike će se pomoći razvoju gospodarstva Virovitičko-podravske županije.
“Viroexpo” je najveći sajam u našoj županiji te jedan od najznačajnijih sajmova u Hrvatskoj, pa i u regiji. Kako teku pripreme?
Sve je pod kontrolom i pripreme napreduju prema planu. Datum održavanja za 2015. godinu smo pomakli i bit će od 27. veljače do 1. ožujka. Razlog su vremenske prilike jer nas uvijek zadesi snijeg. Već sada imamo veliki broj prijava. Partner je Republika Mađarska, ali će se predstaviti i brojne druge države. Očekujemo oko 800 izlagača i 25.000 posjetitelja. Vjerujem da će “Viroexpo” pokazati da je među najboljima, ako ne i najbolji sajam takvog tipa u Republici Hrvatskoj. (icv.hr)
