Za županiju je 2012. bila uspješna, a novim uspjesima se nadamo ulaskom u Europsku uniju… Iza nas je 2012. koju ćemo pamtiti po mnogočemu, i na državnoj i na lokalnoj razini. Nekima je bila uspješna, nekima malo manje, a kakva je bila za Virovitičko-podravsku županiju?
Za županiju je 2012. bila uspješna, a novim uspjesima se nadamo ulaskom u Europsku uniju
Iza nas je 2012. koju ćemo pamtiti po mnogočemu, i na državnoj i na lokalnoj razini. Nekima je bila uspješna, nekima malo manje, a kakva je bila za Virovitičko-podravsku županiju?
– Kada se sve uzme u obzir, bila je to još jedna krizna godina u kojoj smo dodatno “stezali remen” kako bismo imali za sve ono što nam je potrebno i uspjeli ostvariti sve planirano. U tomu smo uspjeli i stoga možemo biti zadovoljni. Svi županijski projekti koji su bili predviđeni su ostvareni ili se ostvaruju. Što se tiče proračuna, rezultat će biti pozitivan kao i do sada.
Ono s čime imamo problema odnosi se na državne projekte. Razumijem situaciju u državi, no neke stvari su se ipak mogle napraviti ili pokrenuti. Nažalost nisu i za našu županija je ova godina, kada je riječ o velikim državnim projektima, izgubljena. Ipak, pred nama je nova godina pa postoji nada da će se nešto moći nadoknaditi. To se, kao što je već poznato, odnosi na prometnu infrastrukturu, cestovnu i željezničku, sustave navodnjavanje i druge projekte.
Ponavljam, što se tiče naših projekata, zadovoljni smo. Naime, ova godina nam je najizdašnija po povlačenju novca iz EU fondova. Riječ je o milijunima eura koji su došli ili će doći u našu županiju za nekoliko velikih projekata. Time smo svima onima koji nisu vjerovali u nas (a takvih je nažalost bilo) pokazali da ova županija zna i može, naravno uz našu Razvojnu agenciju Vidru, jer svi smo mi dio tima koji županiju vodi naprijed. Naša županija je uz bok najnaprednijim županijama kada je riječ o privlačenju sredstava iz Europske unije. Najvažnije je da spremni čekamo 1. srpnja 2013. i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Imamo dvadesetak pripremljenih projekata s građevinskim dozvolama.
Financijsko stanje u državi nije dobro, proračunski rashodi su veći od prihoda, a neki dan je zbog nedostatnih reformi bonitetna agencija Standard&Poor’s Hrvatskoj snizila kreditni rejting i sada je na razini “smeća”. Kako se u takvim okolnostima možete nadati da će nešto biti od državnih projekata na području naše županije?
– To će prije svega stvoriti poteškoće samoj državi, a onda i poduzetnicima. Što se tiče naše županije, mi ionako nismo u proračunu. No, htio bih ovdje nešto istaknuti. Županija je država u malom, ima svoje resore, upravne odjele koji su na neki način kao ministarstva u državi, ima svoj proračun sa stotinu troškova, a ipak posluje pozitivno. Znači može se i u ovim vremenima, ali se treba znati kako.
Općine, gradovi, županije i fizičke ili pravne osobe primorane su, sukladno donesenom Zakonu o sanaciji javnih ustanova koji na snagu stupa 1. siječnja 2013. godine, sanirati svoje dugove, inače njihovu sanaciju preuzima država. Javne ustanove, u duhu ovog zakona, uglavnom su zdravstvene ustanove. U slučaju da Vlada radi sanaciju, osnivač tijekom trajanja sanacije (najmanje dvije godine) nema nikakvih prava nad ustanovom. Hoće li županija sanirati gubitak naših zdravstvenih ustanova, prvenstveno bolnice ili će to prepustiti Vladi i time te ustanove praktički “izgubiti”?
– Financijski gubitak naše bolnice, najkraće rečeno, rezultat je liječenja pacijenata. Naime, prema propisima Ministarstva zdravlja bolnica može godišnje obaviti stanoviti broj pretraga, operativnih zahvata ili nekog drugog liječenja, a ako napravi više, jer jednostavno ima više bolesnika, ministarstvo ne priznaje razliku. To znači da sve “prekobrojne” bolnica liječi na vlastiti trošak. Nažalost tako je bilo i za prošle Vlade, dakle pogrešno i onda i sada. Kao predsjednik Upravnog vijeća bolnice rekao sam (i odgovaram za to) da neću dopustiti da niti jedan pacijent u ovoj županiji ostane bez zdravstvene zaštite zato što je netko blesav propisao da naša bolnica može, primjerice, liječiti 27 slomljenih ruku, a 28. ne može. Dakle, sve što mi liječimo iznad propisanih minimalnih standarda, država, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nam ne plaća i mi generiramo dugove. Zakonom o sanaciji država namjerava, isključivo iz političkih razloga, ući u ustanove koje su u vlasništvu županija, postaviti svoja upravna vijeća i smijeniti ravnatelje. To je loše, to sa sanacijom nema veze, cilj je samo smijeniti ravnatelje u onim ustanovama u kojima ne odgovaraju SDP-u.
Osim zdravstva u problemima je i školstvo. Opće je poznato da ste zagovornik da svako selo ima školu pa makar u njoj bilo i desetak učenika. Hoćete li i dalje nastaviti s gradnjom malih škola? Čini mi se, naime, da bi umjesto deset malih, bilo bolje sagraditi u jednom mjestu veću školu, recimo za 100-150 učenika. To bi smanjilo troškove održavanja, osoblja, umjesto deset trebalo bi pet učiteljica i tako redom.
– Ne slažem se s vama. Politika ove županije je, dok sam joj ja na čelu, da svako selo ima svoju školu. Zbog razmišljanja kakvo je vaše nama i propadaju sela. Pitajte roditelje jesu li zadovoljni s našom politikom? Mi smo u posljednjih nekoliko godina sagradili tridesetak škola, a to nije napravila niti jedna puno bolje stojeća županija od naše.
Koliko onda po vašem mišljenju uz ove sagrađene treba još sagraditi škola?
– Onoliko koliko je potrebno. Nitko neće u školu od prvog do četvrtog razreda iz jednog sela u drugo jer su tu prijevozni troškovi koje opet snosi županija, a prijevoz je ispod svake razine, mislim prijevoznici s kojima mi možemo sklopiti ugovor.
Zato ću jednom ponoviti, dok ja ovdje sjedim, u županiji neće biti ukinuta niti jedna škola.
RAZVOJ ŽUPANIJE JE I DALJE VEZAN UZ POLJOPRIVREDU, ALI I TURIZAM
Jedan od velikih državnih problema, pa tako i naše županije je nezaposlenost. Osim sufinanciranja zapošljavanja valja razmišljati i o onima koji rade, ali sve teže opstaju. Upravo ste, da pomognete mljekarima, najavili izgradnju sirane kako bi oni imali siguran plasman mlijeka. Mogu li se i drugi poljoprivredni proizvođači nadati nekakvom finaliziranju njihovih proizvoda?
– Kada govorimo o poljoprivredi, nastojimo voditi brigu o svim sektorima, a o tomu će više biti riječi kada za to dođe vrijeme. Sada bih nešto rekao o sirani jer se tu najdalje otišlo. U tijeku je izrada projektne dokumentacije. Izgradnja sirane na području Virovitice realizirat će se kao i niz drugih projekata (Poduzetnički inkubator, Tehnološko-inovacijski centar, Drvni centar izvrsnosti, Studentski dom i hostel, Studentski restoran, Učenički dom, nova Industrijsko-obrtnička škola, dogradnja bolnice) u suradnji s Gradom koji nam daje zemljište. To je rezultat naše suradnje koja je na istom putu, pomoći razvoju našeg područja. Svi projekti, osim škole i sirane, već imaju građevinske dozvole, a u svaki od njih uložili smo oko pola milijuna kuna. Sirana će biti izgrađena u Poduzetničkoj zoni Sjever, u blizini šećerane. Projektira se na kapacitet od 10.000 litara mlijeka u smjeni, što znači da će, ako bude radila u dvije smjene, prerađivati 20.000 litara mlijeka. Inače, naši mljekari dnevno predaju otkupljivačima 55.000 litara mlijeka. Nažalost dobar dio njih je u “robovlasničkom “odnosu s dva glavna otkupljivača koji ih “ubijaju” s cijenom i na druge načine. Mi nećemo dopustiti da se naše proizvođače pravi budalama i pomoći ćemo im. Sa siranom idemo zato što je nećemo morati financirati sami, nego ćemo to napraviti iz EU fondova, a o tomu smo već razgovarali i s Europskom komisijom, pa problem rješavamo upravo onako kako su nam oni predložili.
Znači osigurano je i tržište za naše mliječne proizvode, egzistencija zaposlenih u sirani i ostalo?
– Naravno. Mi ćemo proizvoditi svježi sir, polutvrdi i tvrdi, te vrhnje. Napravljene su sve analize, studija isplativosti i sve nam to pokazuje da problema neće biti i da se može zaraditi. Sirana će zapošljavati desetak ljudi, ali najbitnije od svega je što mi sa siranom dobivamo i koliko mljekara spašavamo.
Kako vidite županiju u idućoj i narednim godinama, u kojem smjeru će se razvijati?
– Razvijat će se kao i do sada i to s naglaskom na poljoprivredu, osobito uz sustave navodnjavanja i podizanje preradbenih kapaciteta. U tom smislu očekujemo pomoć ne samo javnog nego i privatnog sektora, ali i znatna sredstva iz Europske unije, posebice u godinama koje slijede, od iduće pa 2014., 2015. i 2016. Smatram da možemo privući značajna EU sredstva, oko stotinu milijuna eura u četverogodišnjem razdoblju. Nažalost značajan broj općina i gradova, županija, pa i državnih institucija nije dobro pripremljen za Europsku uniju u smislu pripreme projekata. I dalje se samo priča da treba osposobljavati ljude, izrađivati projekte, a tu se zapravo kasni. Naša županija je sve to napravila ranije, pa imamo i ljude i projekte.
Nadalje mislim da je među prioritetima razvoja i turizam, osobito uređenje destinacija i smještajni kapaciteti. To se također može realizirati iz EU sredstava, a značajan dio smo već i dobili za razvoj biciklističkih staza, za turističko-edukacijski centar i druge projekte. Ponovit ću i ovdje da razvoj županije uvelike ovisi o prometnoj povezanosti s drugim dijelovima zemlje, tj. infrastrukturi i to kako cesta, tako i željezničkog prijevoza. Država do sada za to nije imala sluha, ali nadam se da će se u budućnosti to promijeniti, jer se osobito za željeznicu mogu “povući” sva potrebna sredstva iz EU-a.
Vaša poruka stanovnicima županije za iduću godinu.
– Svim stanovnicima županije, ali i cijele države želim puno zdravlja i sreće. Mi ćemo se, kao čelnici, truditi da im ne otežamo nego olakšamo život i nadam se da ćemo u tomu uspjeti. (www.icv.hr)
