Bonitetna agencija Moody’s snizila je kreditni rejting Hrvatska s razine Baa3 na Ba1, odnosno na razinu “junk” te je upozorila ulagače na financijskim tržištima da posuđivanje novca Hrvatskoj predstavlja značajan rizik. Hrvatska sada ima najlošiji kreditni rejting od siječnja 1997. godine.
Hrvatska sada ima najlošiji kreditni rejting od siječnja 1997. Moody’s je upozorio ulagače da posuđivanje novca Hrvatskoj predstavlja značajan rizik.
Agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Moody’s upozorila je ulagače na financijskim tržištima da posuđivanje novca Hrvatskoj predstavlja značajan rizik, a ne kao donedavno umjereni te je srušila rejting na razinu “junk”, odnosno smeće.
Zbog izostanka gospodarskog oporavka te slabih izgleda u nadolazećim mjesecima srušila je kreditni rejting za jednu razinu. To je isto sredinom prosinca učinila agencija Standard&Poor’s.
Hrvatska sada ima najlošiji kreditni rejting od siječnja 1997., podatak je Hrvatske narodne banke (HNB).
Državne obveznice umjesto ocjene Baa3 nose oznaku Ba1, što u klasifikaciji Moody’sa ukazuje na špekulativni dužnički papir značajnog rizika. Ulagači bi prilikom idućeg posuđivanja novca mogli tražiti veći prinos, što bi poskupilo daljnje zaduživanje zemlje.
“Glavni razlog spuštanja rejtinga su slabi izgledi za gospodarski rast. Hrvatska privreda i dalje nema novi izvor rasta”, navedeno je u priopćenju Moody’sa koje potpisuje analitičarka Lucie Villa. Rast temeljen na privatnoj potrošnji i građevinarstvu je istrošen, dok investicija u proizvodnju nema, a tako nema ni izvoza.
Prošle godine BDP je pao 1,5 posto.
Iako se među argumentima za ulazak u Europsku uniju spominjao rast BDP-a kada zemlja postane članica, agencija sa sjedištem u Londonu u to ne vjeruje. „Europsko gospodarsko okruženje i inertnost vlade ograničit će koristi kojih bi bilo u normalnim okolnostima“, napominju u Moody’su.
Hrvatska bi trebala postati članicom EU 1.srpnja.
Moody’s procjenjuje da zbog krize u zemljama EU najvjerojatnije neće biti potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima.
Njegovi analitičari, nadalje, smatraju da uslijed pada BDP-a Vlada ne može dovesti javne financije u red samo efikasnijim prikupljanjem poreza i smanjenjem kapitalnih ulaganja već treba srezati izdatke za socijalno osiguranje, smanjiti poreze i ulaganja u brodogradnju. (vecernji.hr)
