Vlasnici destilerije Fructus iz Orahovice shvatili su da za uspjeh na tržištu samo kvaliteta proizvoda nije dovoljna, pa su za oblikovanje svojih voćnih vina i likera angažirali profesionalce. Bio je to, kažu, skup, ali mudar poslovni potez
Vlasnici destilerije Fructus iz Orahovice shvatili su da za uspjeh na tržištu samo kvaliteta proizvoda nije dovoljna, pa su za oblikovanje svojih voćnih vina i likera angažirali profesionalce. Bio je to, kažu, skup, ali mudar poslovni potez
Znatiželja, mnogo slobodnog vremena i jedna zlatna medalja za voćno vino od višnje početak su priče razvoja uspješnoga obiteljskog poduzeća Fructus iz Orahovice, koje zajednički vode supružnici Kostelac. Kristina, magistrica financijskog menadžmenta, i Krešimir, dipl. ing. agronomije, počeli su se 2003. godine iz dosade baviti proizvodnjom voćnih vina i likera. Oboje su bili zaposleni u poljoprivrednoj ljekarni Kristinina oca, nisu imali djecu i sve slobodno vrijeme provodili su baveći se pokusnom proizvodnjom voćnih vina i likera samo iz zabave. Krešimira je taj posao oduvijek zanimao, u početku je miješao u deset kanti rakiju i voće pokušavajući dobiti okus koji će zadovoljiti njegove intuitivne kriterije.
– Najprije sam napravio vino od kupine, ali sam se sjetio da bi višnja bila mnogo bolja jer je punija, snažnog okusa i sadrži posebnu kiselinu. Poslije sam radio nove pokuse od više vrsta voća usavršavajući okus dok nisam postigao željeni učinak. U svemu mi je pomagala supruga i kad smo 2006. godine prvi put proizveli vino od višnje željenog okusa, prijavili smo ga na natjecanje. Vino od višnje Kostelac osvojilo je prvu nagradu, zlatnu medalju za kvalitetu među 25 vina te vrste. Shvatili smo da u rukama imamo nešto vrijedno i odlučili se baviti proizvodnjom – kaže Krešimir Kostelac.
Danas se u Fructusu proizvode tri vrste voćnih vina i osam vrsta likera, poduzeće ima prihod od dva milijuna kuna na godinu, još je milijun kuna robe na zalihi, a u tijeku su izvoz u Tajvan i pripreme za izvoz u Australiju. Trenutačni proizvodni kapacitet Fructusa je 25 tisuća litara na godinu, ali Kostelci namjeravaju za dvije-tri godine podići proizvodnju na sto tisuća litara. Dosad su poslovali isključivo vlastitim sredstvima, sve što su zaradili uložili su u posao, ali izgraditi suvremenu proizvodnju ne mogu bez kredita. U tome ih prati Hypo banka, a prijavili su svoj projekt i na IPARD.
Otkako su Kostelci 2006. otvorili poduzeće za proizvodnju voćnih vina i likera, svake godine osvajaju nagrade, pa su stvorili prepoznatljiv brend incanto. Voćna vina i likere proizvode od prvoklasnoga svježeg voća iz voćnjaka u okolici Orahovice podno Papuka. U tom području je 500 hektara zasađeno višnjom, a uspijeva i ostalo voće, ali Kostelci u vlasništvu nemaju voćnjake. Voće nabavljaju od kooperanata, njihovo vino i likeri sadrže od 50 do 60 posto voća i proizvode ih na prirodan način bez dodavanja umjetne boje, arome, sladila i ostalih poboljšivača okusa.
– Kad smo napravili kvalitetan proizvod, sljedeći je korak bio oblikovati ga vrhunski i zapakirati. Angažirali smo agenciju Bruketa&Žinić, što se pokazalo mudrim, ali skupim poslovnim potezom. Agencija je za dizajn brenda incanto dobila više nagrada na međunarodnim natjecanjima, a brend incanto je dobio brončanu medalju i na najvećem svjetskom sajmu inovacija u Ženevi, 2009. godine, ali za kvalitetu voćnog vina. To nam je vrlo draga nagrada jer se naša vina po gustoći i punoći razlikuju od ostalih europskih – kaže Krešimir Kostelac.
Dosad su supružnici Kostelac dva milijuna kuna, novac zarađen prodajom vina i likera, uložili u posao. Proizvodi incanto nalaze se u ponudi kafića, luksuznih hotela, maloprodaji i veleprodaji Vrutak i Dupin te ostalim specijaliziranim prodavaonicama za pića. Na tržištu su prepoznati po kvaliteti i dizajnu, preživjeli su recesiju, ali njihove vlasnike, kao i ostale hrvatske poduzetnike, muči problem otežane naplate. Ipak, zahvaljujući vrlo racionalnom poslovanju Fructus napreduje, pa je od početnih 500 litara vina i likera proizvedenih 2006. godine do danas proizvodnja povećana čak 50 puta.
– Počeli smo u startu zarađivati i svaku kunu uložili u posao. Sjećam se trenutka kad nam je jedan kupac platio isti dan, čim smo mu isporučili 300 litara vina od višnje. Tim novcem kupili smo nove bačve koje su nam omogućile da godinu poslije proizvedemo pet tisuća litara vina i likera. Poticaj smo dobili i od Ministarstva poljoprivrede, pa smo tim novcem kupili punilicu, prešu i još neku opremu koja nam štedi vrijeme u proizvodnji – kaže Krešimir Kostelac naglasivši da su potencijal Fructusa prepoznali Grad Orahovica i Virovitičko-podravska županija, ali i Hypo banka, koja je odlučila kreditirati gradnju vinarije. Prije dvije godine započeli su gradnju nove vinarije, zbog čega su kupili deset tisuća metara četvornih zemljišta.
– To je investicija od pet milijuna kuna i trebamo kredit. Projekt smo prijavili i na IPARD, od kojeg očekujemo oko 1,9 milijun kuna, a još dva milijuna kuna kredita dat će nam Hypo banka. Bez potpore IPARD-a ostaje samo Hypo banka, s kojom izvrsno surađujemo. Kredit od dva milijuna kuna, unatoč recesiji, moći ćemo otplaćivati – kaže Kostelac.
Cilj je povećati proizvodnju i proširiti tržište, što je nemoguće bez nove vinarije. Tek kad bude gotova, Kostelci namjeravaju svoje proizvode izlagati na inozemnim sajmovima u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji i drugdje.
– Imamo vrhunski proizvod, vrhunski dizajn i katalog, ali obiteljska tvrtka nije zasad prezentna svjetskim kupcima. Možemo dogovoriti prodaju incanta na tržištu u bilo kojem dijelu svijeta, ali ako kupac želi posjetiti vinariju, ona mora biti suvremena i konkurentna. Zasad smo posredstvom prijatelja koji već deset godina radi u Tajvanu počeli izvoz u tu zemlju. Pri kraju su pregovori i s velikom australskom kompanijom za izvoz na to tržište i to posredstvom australskog Hrvata, jednog od vlasnika te korporacije. Naše proizvode kušao je na sajmu u Sydneyju koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora, a potom i u jednom elitnom hotelu u Hrvatskoj, te nam se javio. Ta kompanija želi biti ekskluzivni distributer i zastupnik naših proizvoda u Australiji i Aziji – naglasio je Krešimir Kostelac. (liderpress.hr)
