Ovogodišnji istraživački radovi oko crkve sv. Lovre u Crkvarima, koje vodi Tatjana Tkalčec iz zagrebačkog Instituta za arheologiju počeli su ovoga tjedna, a arheolozi već raspolažu s prvim nalazima: novčićima koji datiraju iz trinaestog Ovogodišnji istraživački radovi oko crkve sv. Lovre u Crkvarima, koje vodi Tatjana Tkalčec iz zagrebačkog Instituta za arheologiju počeli su ovoga tjedna, a arheolozi već raspolažu s prvim nalazima: novčićima koji datiraju iz trinaestog odnosno četrnaestog stoljeća.
Ovogodišnja istraživanja, po riječima Tatjane Tkalčec, provode se na novoj lokaciji, uz južni zid postojeće crkve sv. Lovre, a do sada je istraženo područje na sjevernoj i zapadnoj strani crkve.
Arheološka istraživanja Institut za arheologiju započeo je prije sedam godina, a temeljem vlastitih nalaza i nalaza prethodnika, Konzervatorskog odjela iz Osijeka, došlo se do novih spoznaja o povijesno bogatom lokalitetu u Crkvarima.
Postojeća crkva sv. Lovre u Crkvarima, iako je u sedamnaestom stoljeću dijelom barokizirana, u osnovi sa svojim kontraforima oko apside pokazuje kasnogotički stil, dakle petnaesto stoljeće. Arheološka istraživanja prije dvije godine otkrila su da se ispod postojeće crkve iz druge polovice petnaestog stoljeća nalazila još jedna starija crkva, također u gotičkom stilu, ali ranogotičkom, i ona je u prvoj fazi izgradnje najvjerojatnije bila jednobrodna, dvoranska crkva, koja je u kasnijim godinama ( četrnaestom ili možda početkom petnaestog stoljeća) dobila još dva broda.
Ostaci te trobrodne crkve nalaze se ispod današnje kapele sv. Lovre i pokazuju da je ranogotička crkva bila duljine oko 15 metara i protezala se još zapadnije od postojeće. Područje te stare crkve istraženo je kompletno prošle godine, kada je potvrđena i postojanje zvonika te prozora profiliranih u gotičkom stilu. Arheološkim istraživanjima i iskapanjima prostora neposredno uz sadašnju crkvu otkriven je i određen broj grobova koji datiraju od 17 stoljeća, u „najmlađem“ sloju ukapanja, preko grobova iz petnaestog, četrnaestog, trinaestog stoljeća…, pa sve do vremena o kojem nema saznanja da bi na lokalitetu u Crkvarima bila crkva, već je pretpostavka da je to bilo groblje, tzv. bjelobrdske kulture, negdje iz vremena jedanaestog stoljeća. O tome svjedoče i grobni nalazi , posebno brončani i srebrni nakit, S-karičice i drugi, a nalazi iz grobnih zasipa s ulomcima keramike potvrđuju da je na području današnjeg naselja Jošave bilo još i starije naselje. (www.radio-orahovica.com)
