Okrugli stol na temu – Mjesto i uloga profesionalnih kazališta za djecu i mlade u školskom sustavu

U povodu Međunarodnog dana kazališta za djecu i mladež i Svjetskog dan lutkarstva koji je održan uz pokroviteljstvo U povodu Međunarodnog dana kazališta za djecu i mladež i Svjetskog dan lutkarstva koji je održan uz pokroviteljstvo Vlade RH i predsjednice Jadranke Kosor, u Virovitici je održan okrugli stol na temu: “Mjesto i uloga profesionalnih kazališta za djecu i mlade u školskom sustavu”. Predstavnici profesionalnih kazališta iz cijele Hrvatske govorili su o okvirima pod kojima u školama nastupaju kazališta te o Nacionalnom kurikuluma Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koji se odnosi na ulozi kazališta u odgoju i obrazovanju djece i mladih, ali i kako suzbiti sivo tržište u hrvatskim školama i centrima za kulturu. Djeca u Hrvatskoj imaju obvezu pogledati četiri predstave, ali se to baš i ne poštuje. Porazna je činjenica da 50 posto djece u Zagrebu, prema istraživanjima od prije dvadesetak godina završi osnovnu školu a da nikad nije bilo u kazalištu po čemu je Hrvatska na samom dnu europske ljestvice. Kazališni pedagog i član radne grupe za izradu nacionalnog kurikuluma Vlado Krušić smatra da se aktima jasno mora odrediti koliko će predstavi pogledati i tko će birati repertoar. Naime, u hrvatskim školama se ne poštuje zakon pa često, pod krinkom kazališta, nastupaju zmajari, gutači vatre, klaunovi, mađioničari i razne udruge koje nemaju puno veza sa kazališnom umjetnošću. “Ministarstvo kulture je donijelo pravilnik 2006. godine o očevidniku kazališta u kojem je 81 profesionalno kazalište. Samo oni mogu ući u škole i naplaćivati karte. Među svim umjetnostima kazališna je najprihvatljivija i najdjelotvornija za djecu jer je jedina neposredovana no u Hrvatskoj je puno neriješenih problema koji kazalište u školskim klupa marginaliziraju: nedovoljan broj glumaca i kazališta za djecu, teškoće oko organizacija predstava jer često nema novaca za prijevoz djece do kazališta, prijevoz je skuplji od cijene ulaznica pa djeca iz udaljenijih mjesta u kazalište idu tek jednom godišnje. Kulturna razina učitelja i odgajatelja daleko je od potrebite – nemajući osobnih navika za glumištem ne mogu ih ni prenositi na učenike. Profesionalci u kazalištima za djecu smatraju da se ne smije dozvoliti da kazališna predstava bude zamjena za nepročitani naslov iz lektire što je čest slučaj prilikom izbora predstava za školsku djecu. Članovi strukovnih udruga smatraju da oni sami moraju donijeti okvire pod kojima će raditi i predložiti ih ministarstvima. “Trenutno je u izradi Nacionalni program za mlade i Nacionalni program za djecu kojim bi se moglo regulirati da bi djeca trebala četiri puta ići u kazalište i odrediti nositelje projekta”, smatra Srećko Šestan iz Ministarstva kulture.
Prijedlog o ulozi kazališta u odgoju djece bi trebale sastaviti dvije strukovne udruge – Udruga lutkara UNIMA i Hrvatski centar ASSITEJ, međunarodna udruge kazališta za djecu ali do sada, zbog nezainteresiranosti, to nije učinjeno pa je su dogovoreni češći okrugli stolovi na različite teme o dječjem kazalištu i lutkarstvu. Sljedeći susret s vrlo konkretnim prijedlozima zakazan za vrijeme održavanja Festivala djeteta u Šibeniku. (www.virovitica.net,kr)