Međunarodni dan bijele rode obilježava se svake godine 24. kolovoza s ciljem edukacije javnosti o mjerama zaštite ove ugrožene vrste. Ugrožena je zato što je njezin život usko povezan uz čovjeka i vlažna staništa bogata hranom. Gnijezda koja mogu težiti i 1000 kg, grade oba roditelja na krovovima kuća i gospodarskim objektima, električnim stupovima i drveću. Bijela roda se hrani na poljoprivrednim površinama i vlažnim livadama. Opstanak bijele rode ovisi o našem trudu u očuvanju prirodnih staništa i tradicijskih krajolika, koji su osobito ugroženi zahvatima isušivanja, intenzivnom poljoprivredom i uporabom pesticida, zagađenjem voda i okoliša te zapuštanjem ili prenamjenom pašnjaka i livada.
Međunarodni dan bijele rode obilježava se svake godine 24. kolovoza s ciljem edukacije javnosti o mjerama zaštite ove ugrožene vrste. Ugrožena je zato što je njezin život usko povezan uz čovjeka i vlažna staništa bogata hranom. Gnijezda koja mogu težiti i 1000 kg, grade oba roditelja na krovovima kuća i gospodarskim objektima, električnim stupovima i drveću. Bijela roda se hrani na poljoprivrednim površinama i vlažnim livadama. Opstanak bijele rode ovisi o našem trudu u očuvanju prirodnih staništa i tradicijskih krajolika, koji su osobito ugroženi zahvatima isušivanja, intenzivnom poljoprivredom i uporabom pesticida, zagađenjem voda i okoliša te zapuštanjem ili prenamjenom pašnjaka i livada.
Bijela roda (Ciconia ciconia) je velika ptica močvarica, prepoznatljivog izgleda. Glava, vrat i tijelo su bijele boje, dok je vršno perje na krilima crne boje. Visine je 100 – 110 cm, promjera krila 195 -210 cm i mase 2,3 – 4,5 kg. Duge crvene noge i dugi crveni kljun omogućuju joj lov na močvarnom tlu, vlažnim livadama i travnjacima, gdje se hrani žabama, zmijama, skakavcima, ribama, kukcima itd. Mužjaci i ženke izgledaju jednako (mužjaci su nešto krupniji), a mlade ptice imaju tamne kljunove, koji s vremenom poprimaju crvenu boju i crvenkasto – smeđe noge. Glasaju se vrlo rijetko, klepetanjem kljuna tijekom rituala snubljenja i pozdravljanja partnera pri smjeni na gnijezdu ili pokazujući zadovoljstvo dobrim obrokom. 3 do 4 mlada ptića po gnijezdu izlegu se nakon 33 dana. O svojim mladuncima oba roditelja skrbe 70 dana, nakon čega ptice postaju samostalne. Mužjak i ženka ostaju zajedno cijeli životni vijek koji najčešće iznosi oko 20 godina, a najduži zabilježen je 39 godina. U Republiku Hrvatsku bijele rode dolaze u proljeće i ostaju do kraja ljeta, kada počinje selidba prema Africi. Odrasle i mlade rode sele zajedno u velikim jatima. Proljetna migracija roda traje od kraja veljače do početka travnja, a najveći dio jesenske migracije odvija se od sredine kolovoza do rujna. U Europi se gnijezdi između 180.000 i 220.000 parova bijelih roda, najviše u Poljskoj i Ukrajini. U Republici Hrvatskoj je brojnost bijele rode procijenjena na oko 1.300 parova.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, bijela roda je strogo zaštićena vrsta. Zabranjeni su svi oblici namjernog hvatanja i ubijanja, namjernog uznemiravanja ptica (posebno u vrijeme razmnožavanja i migracije), namjernog uništavanja ili uzimanja jaja iz gnijezda ili legla, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja. Zaštićena je i međunarodnim konvencijama: Bernskom konvencijom (Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa) i Bonnskom konvencijom (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja).
Rode se na svom dugom putu u Afriku susreću s prirodnim preprekama, vremenskim nepogodama i s preprekama koje stvara čovjek. Brojne rode stradavaju zbog kontakta s električnim vodovima, rotirajućim elisama vjetroelektrana i visokim antenama. Kvalitetnom komunikacijom stanovnika naše županije, Službe 112 i djelatnika Javne ustanove, te uz pomoć Feliks-a, veterinarske prakse za male životinje iz Virovitice, omogućena je brza reakcija prilikom pronalaska ozlijeđenih roda kojima se pruža potrebna skrb i hrana.
Na području naše županije, monitoring bijele rode (prikupljanje podataka o brojnosti i rasprostranjenosti vrste) provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije od 2014. godine. Ove godine monitoringom je zabilježeno 56 aktivnih gnijezda i 131 mlada roda. (virovitica-nature.hr)
